Ptice svjedoci postojanja Panonskog mora

Posjetioce koji dođu u Zavod za zaštitu prirode Srbije, odjeljenje u Novom Sadu, gdje je smješten i Prirodnjački muzej, očekuje pravi mali raj za oči.

Jeleni, košute, razne vrste ptica, među kojima dominiraju pelikani, zatim vjeverice, patke, čaplje, samo su dio eksponata koji otvaraju vrata prirode.    

Najdragocjeniji eksponat čitave izložbe je lobanja sa kljovama gornjopleistocenskog runastog mamuta, izvađena 1947. godine iz korita rijeke Tise kod Novog Bečeja. Lobanja je odlično očuvana, što predstavlja veliku rijetkost.

- Reč je o najvećem prirodnjačkom muzeju u Srbiji. U našim prirodnjačkim zbirkama nalazi se oko tri hiljade prepariranih ptica, kao i više hiljada fosila koji svedoče da je ovde nekada bilo Panonsko more. Imamo i preko 20 hiljada raznih insekata, pre svega leptira - rekao je menayer za odnose sa javnošću Oliver Fojkar.

Prema njegovim riječima, postoji i velika zbirka herbarijumskog materijala. Tu je i velika zbirka stijena i minerala. Geološka zbirka podijeljena je u dvije zasebne, mineraloško-geološke i paleontološke zbirke. Mineraloško-petrografska zbirka se sastoji od stijena, minerala i ruda pretežno sakupljenih sa lokaliteta Fruške gore i Vršačkih planina, kao i sa drugih područja širom Srbije i svijeta. Primjerci se ističu ljepotom, specifičnim i vrlo rijetkim oblicima.

- Ova institucija ima pre svega ulogu istraživanja prirode i proglašavanja zaštićenih prirodnih dobara. Mi pravimo studije na osnovu kojih se proglašavaju nacionalni parkovi, rezervati, prirodni parkovi. Štitimo pojedinačna stabla kao prirodno vredna, ali i neke predele, poput pećina, kanjona ili geološki vrednijih prostora - kaže Fojkar.   

On podsjeća da u Zavodu za zaštitu prirode Srbije radi oko 130 stručnjaka, među kojima su biolozi, geografi, ljudi šumarske struke, pejzažne arhitekte, fotografi, geolozi, paleontolozi...

- Radimo u tri odeljenja, u Beogradu, Novom Sadu i Nišu. Shvatili smo da ako želimo da štitimo prirodu, moramo mnogo da razvijamo i edukativne aktivnosti na našim prostorima, pa vrlo često organizujemo razne izložbe fotografija, predavanja i književne promocije. Podržavamo stvaraoce koji se na neki način bave umetnošću prirode, nebitno da li je reč o slikama, fotografijama ili književnosti - istakao je Fojkar.

On je dodao da im je najvažnije da se umjetnici koji predstavljaju svoja djela u ovom muzeju na neki način bave prirodom.

- Nedavno smo imali promociju knjige "Vuk" Miroslava Kusmuka, a ranije je još jedna knjiga autora iz BiH promovisana kod nas. Reč je o knjizi "Izgubljeni svijet" Gorana Todorovića iz Pala. On je, boraveći u raznim mirovnim misijama u Aziji i Južnoj Americi, stekao iskustva koja je pretočio u knjigu koja je doživela beogradsko izdanje - ispričao je Fojkar.

Ovih dana u Zavodu za zaštitu prirode Srbije otvorena je nova izložba fotografija koja se tiče bisera prirode na Dunavu. 

- Reč je o kulama svetiljama koje su ove godine doživele svoj stoti rođendan. To su kule svetionici na Dunavu koje se nalaze na prostoru Pančeva gde se Tamiš uliva u Dunav - kaže Fojkar.

Velikoj kulturnoj manifestaciji "Noć muzeja", koja se obilježava u cijeloj Evropi, pridružiće se i ovaj muzej.

- Za "Noć muzeja" pripremili smo veliku izložbu pod nazivom "Skeleti". Predstavićemo skelete raznih životinja u različitim položajima i to će biti jako atraktivno - najavio je naš sagovornik.

On je ispričao da su prošle godine imali izložbu koja se ticala dinosaurusa i modela dinosaurusa koji su izrađeni u prirodnoj veličini, što je priviklo pažnju publike.

- Zavod ima i izdavačku delatnost, objavljujemo veliki broj brošura, knjiga, a i dokumentarnih filmova. I sam se bavim dokumentarnim filmom, a u poslednjih nekoliko godina snimili smo dva dokumentarca. To su "Moj prijatelj štiglić", koji se bavi borbom protiv krivolova na ovim prostorima. Drugi je "Bele rode moje ravnice", gde predstavljamo suživot čoveka i ovih belih ptica, koje daju pečat ravnici - rekao je Oliver Fojkar.

Orao krstaš

- Zavod za zaštitu prirode Srbije snimio je i dokumentarni film "Orao krstaš", koji govori o tri poslednja para orlova krstaša u Srbiji koji se nalaze na Fruškoj gori - rekao je Oliver Fojkar.                 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.