Foto: Prvi tom Srpske enciklopedije - Riznica nacionalnog identiteta
Poslije skoro dvije decenije čekanja, temeljni rad grupe eminentnih stručnjaka konačno se isplatio, jer je prvi tom "Srpske enciklopedije", djela od izuzetnog nacionalnog značaja, konačno ugledao svjetlo dana.
Prvu od deset knjiga, odnosno tomova, nedavno su objavili Matica srpska i Srpska akademija nauka i umetnosti, zajedno sa Zavodom za udžbenike, kao izvršnim izdavačem.
Član Uređivačkog odbora ovog izdanja Miro Vuksanović rekao je za "Glas Srpske" da su Srbi konačno dobili svoju prvu enciklopediju, u kojoj je "sabrano" sve ono što su uradili od svog nastanka, pa do doba kada enciklopedija izlazi.
- Enciklopedija sa 1.929 odrednica sadrži sve što treba znati o Srbima, njihovom jeziku, istoriji, običajima, religiji, književnosti, umetnosti, kulturi, privredi, državnoj organizaciji, pravu, medicini, tehnici i drugim oblastima. Planirano je da enciklopedija izađe u deset tomova, a sada se pojavila samo prva knjiga prvog toma - istakao je Vuksanović.
Prema njegovim riječima, prva knjiga je izašla sa velikim teškoćama, poslije dvadesetogodišnjih priprema. Pojavile su se tu, kaže Vuksanović, kako teškoće materijalne prirode, tako i političke.
- U svakom slučaju, početak objavljivanja "Srpske enciklopedije" je veliki događaj za srpsku nauku i kulturu i za Srbe kao narod, bez obzira na to gde oni žive - rekao je Vuksanović.
Naglasio je da su pripreme za izdavanje druge knjige drugog toma enciklopedije već u punom jeku, a planirano je da svake godine izađe po jedna knjiga. Druga knjiga prvog toma trebalo bi da se pojavi do sljedećeg beogradskog Sajma knjiga iduće godine.
- Prvi tom obuhvata slovo A i deo slova B, do reči Beograd. Drugi deo slova B je uglavnom urađen i kreće se sa pripremama za sve odrednice koje će obuhvatati slovo V itd. - pojasnio je Miro Vuksanović.
Na nacionalnoj enciklopediji od 700 stranica sa velikim enciklopedijskim formatom radilo je oko 750 ljudi, od kojih je više od 500 pisaca tekstova, više od 100 članova ukupno 33 redakcije i 25 članova Uređivačkog odbora, te je njena cijena u Srbiji oko 35 evra.
Na nedavno održanoj svečanoj promociji u Matici, kojoj je prisustvovao i ministar kulture Nebojša Bradić, istaknuto je da je izlaskom prve knjige te kapitalne publikacije počelo ostvarivanje zamisli o nacionalnoj enciklopediji opšteg tipa zasnovanoj na savremenim naučnim i leksikografskim znanjima.
Dugogodišnji predsjednik Uređivačkog odbora "Srpske enciklopedije" i predsjednik Matice srpske akademik Čedomir Popov, koji je na toj dužnosti bio do prije dvije godine, istakao je da to kapitalno djelo u deset tomova ima neprocjenjivu ulogu u afirmaciji srpske kulture i veliki značaj za djelatnost Matice srpske.
Napominjući da su mnogobrojni učesnici u tom projektu protekle dvije decenije, uz mnogo napora nastojali da dođu do ove prve knjige, Popov je naglasio da je tim djelom trebalo pokazati da je ova generacija intelektualaca "u stanju da svom narodu nadoknadi ono što je izgubio u toku dva vijeka probijanja u savremenu svetsku civilizaciju".
Akademik Vasilije Krestić, koji je u Uređivačkom odboru zadužen za oblast istorije, podsjetio je na činjenicu da "srpski narod, u odnosu na ekonomski bogatije i kulturnije narode Evrope", veoma kasni u izradi svoje nacionalne enciklopedije.
- Vidno zakašnjenje u izradi nacionalne enciklopedije došlo je, pre svega, zbog toga što u stručnom i naučnom pogledu nisu bili sazreli uslovi za njeno pisanje. Takođe, mnoge oblasti koje bi u takvom delu opšteg tipa trebalo da budu zastupljene, kod nas nisu bile dovoljno istražene - rekao je akademik Krestić.
Ističući da u društveno-političkim i kulturnim uslovima u kojima smo živjeli "nismo mnogo ni osećali potrebu za dobijanjem nacionalne enciklopedije", Krestić je rekao da se naše društvo u proteklom periodu zadovoljavalo enciklopedijama izdavanim u drugim zemljama svijeta.
- Uvek je bilo onih koji nisu u stanju ništa dobro da stvore, ali su u stanju sve dobro da ruše - zaključio je on, te izrazio nadu da će kod onih koji odlučuju o sudbini tog djela od nacionalnog značaja biti dovoljno razumijevanja, mudrosti i dobre volje da mu pruže podršku, kako bi taj posao bio doveden do kraja.
Profesor Milo Lompar je istakao da je enciklopedija znak opšte zrelosti jedne kulture i naglasio da je "Srpska enciklopedija" djelo kojim se svaka sredina može ponositi.
- Iako najveći deo svog sadržaja posvećuje obradi svih oblasti istorije srpskog naroda, vrednostima stvaranim kako na srpskim prostorima tako i na mestima gde Srbi žive u rasejanju, enciklopedija se uz to bavi i ostvarenjima drugih naroda s kojima su Srbi bili povezani - pojasnio je Lompar.
- Glavni cilj tog kapitalnog izdanja u deset tomova je sakupljanje, sistematizovanje i enciklopedijsko tumačenje sveukupnog istorijskog razvoja i savremenog položaja srpskog naroda, kao i prikaz njegovog doprinosa evropskoj i svetskoj kulturi i civilizaciji. Kad taj projekat bude završen, čitaoci bi trebalo da u toj publikaciji pronađu pouzdane, tačne i sveobuhvatne informacije o pojavama važnim za istoriju srpskog naroda - rekao je predsjednik Uređivačkog odbora "Srpske enciklopedije" Dragan Stanić.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
Najnovije vijesti iz rubrike