“Prosvjeta” smjernica duhovnog i stvaralačkog stremljenja

Trebinje - Svečanom akademijom na kojoj su uručena najviša priznanja Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva “Prosvjeta” najzaslužnijim ličnostima za doprinos razvoju ovog društva, u Bileći je obilježeno 110 godina postojanja “Prosvjete”.

Besjedeći o značaju “Prosvjete” i o utemeljivačima ovog kulturnog društva, akademik Matija Bećković istakao je u srijedu uveče da je program “Prosvjete” i danas onaj koji je imala kada je osnovana.
- “Prosvjeta” je osnovana da širi srpsku nacionalnu misao. Da služi nauci, kulturi, da podupire privredno uzdizanje Srba, da školuje đake, izdaje knjige, otvara čitaonice i biblioteke - rekao je Bećković i dodao da je u razvoju “Prosvjete” od prvog dana učestvovala plejada velikana kojima su se pridružili najistaknutiji kulturni pregaoci čija se imena nikada ne smiju zaboraviti.

O radu “Prosvjete” i njegovom značaju za širenje nacionalnog srpskog identiteta govorili su akademici Rajko Petrov Nogo, Vojislav Maksimović, te predsjednik Glavnog odbora “Prosvjete” Dušan Jovanović i predsjednik Opštinskog odbora “Prosvjete” Bileća Nikola Asanović.
Jovanović je podsjetio da su 1990. godine u Sarajevu ugledni srpski intelektualci, poslije 45 godina prekida, obnovili rad “Prosvjete”, te dodao da trenutno “Prosvjeta” ima 43 odbora u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Beču, Kanadi, te da će se osnivati u svim zemljama gdje ima Srba.
- Želimo da u novim uslovima i metodama rada, primjereno sadašnjem vremenu, njegujemo istinske vrijednosti, svoj nacionalni identitet, kulturnu baštinu i da ih čuvamo - rekao je Jovanović.
- Ovdje na Pločniku Osmanlije su pretrpjele ozbiljan poraz, a još ozbiljniji na Kosovu, ali se mi od te pobjede poraza na Kosovu 500 godina nismo oporavljali. A kada smo najzad Kosovo oslobodili, na Gazimestanu srpska vojska je počela da ljubi svetu zemlju. Možemo li mi, ako nije mogao Milan Rakić, tada na Gazimestanu, da iskoračimo - rekao je Nogo.

Pouke Vidovdana

Dodao je da je vrijeme da iskoračimo naprijed, jer uvijek postoje veće vrijednosti od života.

- To je pouka Kosovskog zavjeta i pouka Vidovdana. Na kraju krajeva, na to nas obavezuje ona koja 600 godina čeka svog zaručnika, a zove se Kosovka djevojka - podsjetio je Nogo.

Bećković je rekao da je odavno utvrđeno da je razvoj i procvat nemanjićke države povezan sa razvojem pismenosti i da bez pismenosti ne bi bilo ni Nemanje, ni Svetog Save, ni Srpske crkve, niti srpske države.
- Jedan od zadataka “Prosvjete” je briga o ćiriličnom pismu, čija je azbuka sažeti univerzum, a svako slovo kulturni spomenik - poručio je Bećković.

- Program “Prosvjete” je i danas onaj koji je imala kad je osnovana, a stariji je od njegovog osnivanja i neće se mijenjati, ni stari putokazi smanjivati dok je nas i našeg imena. U vreme kad na uši jedemo, a na usta čujemo, valjalo bi da o prosveti i prosvećivanju, slovu i slovesnosti progovorimo dostojnije, produbljenije i složenije i zasnovanije od ove moje besjede - rekao je u nadahnutoj besjedi Matija Bećković i zapitao se ako pismenosti ne bi moglo biti bez Nemanje i Svetog Save, kako bi nas moglo biti bez njih.

Priznanja

“Prosvjetina” spomenica uručena je i akademiku profesoru Vojislavu Maksimoviću, obnovitelju i počasnom predsjedniku “Prosvjete”, za njegov doprinos radu i ugledu društva.
Povelju “Prosvjete” Glavni odbor dodijelio je i načelnicima opština Gacko i Bileća Milanu Radmiloviću i Draganu Babiću, zaslužnim ličnostima što “Prosvjeta” ima počasno mjesto u ovim opštinama, ali i u cijeloj Hercegovini.
Priznanje za izuzetne rezultate i podršku “Prosvjeti” dobio je i generalni direktor Radio-televizije Republike Srpske Dragan Davidović.
“Prosvjetino” priznanje dodijeljeno je i Ministarstvu prosvjete i kulture Srpske za pomoć i zasluge u njegovanju srpske kulture i duhovnosti. Ovo priznanje Ministarstvu će biti naknadno uručeno.
Obraćajući se u ime dobitnika priznanja, akademik Vojislav Maksimović rekao je da je u svom trajanju “Prosvjeta” bila glavna smjernica srpskog duhovnog prosvjetnog i stvaralačkog stremljenja, ali neuništiva odbrana kulturnog identiteta i nacionalne posebnosti u BiH.
Maksimović je istakao da su dobitnici nagrada samo sljedbenici ideja vrijednih utemeljivača “Prosvjete”, čija imena nisu zaboravljena u srpskoj kulturnoj istoriji i nacionalnom pamćenju.
Na akademiji je istaknuto da je “Prosvjeta” od osnivanja organizovala kurseve za opismenjavanje, osnovala više stotina biblioteka, štampala svoj kalendar, pokrenula listove, objavila 213 naslova knjiga itd.
U kulturno-umjetničkom programu nastupili su eminentni pisci, kulturni stvaraoci, predstavnici istočnohercegovačkih opština, generali Vojske Republike Srpske, crkveni velikodostojnici, glumice Ljiljana Blagojević i Jelena Trepetova-Kostić, te Zoran Kostić, etno-grupa iz Nevesinja i hor iz Nikšića.
Svečanoj akademiji prethodilo je otvaranje “Prosvjetine” galerije i svečana sjednica Glavnog odbora “Prosvjete”.

Dodik

Spomenica, najviše priznanje Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva “Prosvjeta”, dodijeljena je predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku u znak poštovanja i zahvalnosti na zalaganju i za doprinos njegovanju prosvjete, kulture i duhovnosti srpske.
 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.