Prof. dr Sreto Tanasić: Nema prostora za naučnu gimnastiku

Institut za srpski jezik i književnost Republike Srpske trebalo bi da bude glavni nosilac naučnog rada kad je u pitanju srpski jezik i stručni servis Republici kad je posrijedi jezička politika.

 Poslije naučnog skupa "Jezik i pismo u Republici Srpskoj" za sve ozbiljne ljude nema nikakvih dilema, niti prostora za bilo kakve spekulacije ili naučnu gimnastiku.

Rekao je to u intervjuu "Glasu Srpske" prof. dr Sreto Tanasić, direktor Instituta za srpski jezik u Beogradu, lingvista koji svoje znanje prenosi i na studente Filološkog fakulteta u Banjaluci.

* GLAS: Pri Akademiji nauka i umjetnosti RS još u aprilu je osnovan Institut za srpski jezik. Kada će se početi primjećivati postojanje ove značajne institucije?

TANASIĆ: Da, osnivanje Instituta za jezik i književnost Republike Srpske predstavlja značajan događaj. Evo, prije nešto više od mjesec dana imenovan je i njegov direktor, akademik Slobodan Remetić. Sada je potrebno da se urade osnovni dokumenti Instituta, da se obrazuje naučno vijeće i drugo. Onda se može već govoriti o zasnivanju naučnih projekata. Ne sumnjam da će i Akademija i Vlada Republike Srpske znati kolika i kakva je uloga ovoga Instituta u Republici Srpskoj. Za pokretanje ozbiljnijeg naučnog rada i za stvaranje naučnog podmlatka potrebna je opredijeljenost Vlade da to podrži. Mislim da će se postojanje Instituta ubrzo početi primjećivati.

* GLAS: Koji su najznačajniji zadaci Instituta?

TANASIĆ: Potrebno je zasnovati projekte za proučavanje srpskog jezika, da ostanemo sad samo kod jezika, kako na dijahronom planu, tako i na sinhronom. Razumije se, to će se raditi u saradnji sa odgovarajućim fakultetima, ali i sa odgovarajućim naučnim i nastavnim institucijama u Srbiji - radi se o jedinstvenim zadacima. Institut će svojim radom svakako doprinositi naučnom osvjetljavanju naše jezičke prošlosti i sadašnjosti u BiH i Republici Srpskoj i očuvanju jedinstvenog srpskog jezičkog i kulturnog prostora. Raduje me ta činjenica.

* GLAS: Kako komentarišete stalna insistiranja bošnjačkih političara i lingvista na tome da govore tzv. bosanskim jezikom i obnavljanju stare teze o stvaranju bosanske nacije?

TANASIĆ: Pošto u svijetu nema sličnih primjera kad je jezik posrijedi, teško je nešto posebno o tome i reći. Imamo u svijetu, pa i u Evropi, slučajeva da jedan jezik opslužuje više nacija; njemački - njemačku, austrijsku i dio švajcarske nacije, engleski - britansku, američku i druge, pa španski jezik, portugalski... Ali, što u svijetu važi, to neki kod nas kao da ne vide. A stvarnost se ne da sakriti. Mislim da je prošlo vrijeme za nasilno prekrajanje činjenica, posebno za razgradnju srpske nacije i potiskivanje srpskog jezika ili srpskog imena toga jezika. Kako u svijetu nije bilo sličnih slučajeva, to nisu ni izgrađeni neki instrumenti koji bi regulisali ovakve pokušaje - da se srpskom jeziku daje ime i poneka posebnost, za svoj narod, a onda to pokušava nametnuti i Srbima i Hrvatima. Ali, ako sam dobro obaviješten, švajcarski franak i pasoš dobro stoje bez obzira na činjenicu da nema posebnog švajcarskog jezika, pa i brazilski fudbal ima mnogobrojne obožavaoce, tzv. latinoamerička književnost danas je u svijetu na cijeni. Ovakvih pokušaja i sa strane političara i sa strane nekih lingvista ima povremeno i biće ih, ali oni ne mogu promijeniti srpski odnos prema jeziku, to nas ne obavezuje.

* GLAS: Da li je u Republici Srpskoj dovoljno razvijena svijest o jeziku kao značajnom pitanju nacionalne politike?

TANASIĆ: Briga o nacionalnom jeziku i pismu jeste dio nacionalne strategije. I to je nešto sasvim normalno svuda u svijetu - gdje postoji nacionalna strategija. Podsjetio bih da pri Institutu za srpski jezik SANU već petnaestak godina djeluje Odbor za standardizaciju srpskog jezika, stručno tijelo u čijem sastavu su predstavnici svih najodgovornijih institucija kad je u pitanju srpski jezik, između ostalog i predstavnici dva odgovarajuća fakulteta iz Republike Srpske i Akademije nauka i umjetnosti RS. Odbor je i osnovan radi što uspješnijeg vođenja jezičke politike, istraživanja standardnojezičke problematike i sistematskog normiranja srpskog jezika na cjelokupnom njegovom prostoru. Potrebno je Odboru davati stalnu podršku, a vidimo da su predviđeni svi poslovi koji se odnose na mjesto jezičke politike u nacionalnoj strategiji. Svuda u svijetu jezičkom pitanju i jezičkoj politici posvećuje se značajna i stalna pažnja u ukupnoj nacionalnoj politici. To obezbjeđuje da se zna i kakav status nacionalni jezik ima u jednoj sredini, kako će se izučavati u školama, kako će se upotrebljavati u svim domenima društvenog života. Nema razloga da ne bude tako i kad se govori o srpskom standardnom jeziku.

Briga o jeziku

* GLAS: Šta Republika Srpska mora da uradi da bi se izborila za status srpskog jezika kod nas i obezbijedila mu mjesto kakvo imaju drugi nacionalni jezici?

TANASIĆ: Potrebno je samo da Republika Srpska u svojoj politici ima stalnu brigu o nacionalnom jeziku, o njegovom statusu i upotrebi u unutrašnjem životu. Da obezbijedi mjesto srpskom jeziku kakvo imaju drugi nacionalni jezici u evropskim malim i velikim državama i narodima. To je stalna briga svakog naroda i to nije uslovljeno nekim trenutnim problemima u vezi s tim. I, svakako, ni na koji način ne treba ugrožavati jezička prava drugih naroda i manjina koji žive u Republici Srpskoj.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.