Prof. dr Sreto Tanasić: Kreiranje jezika politička obaveza svih

Stanjem srpske jezičke kulture u Republici Srpskoj, kao ni statusom srpskog jezika i njegovog tradicionalnog pisma - ćirilice ne možemo biti zadovoljni.

Rekao je ovo za "Glas Srpske" direktor Instituta za srpski jezik u Beogradu, član Odbora za jezik pri Akademiji nauka i umjetnosti Republike Srpske Sreto Tanasić, ističući da  nije dovoljno u svijesti državnih organa to da je jezička politika značajan elemenat ukupne nacionalne i državne politike, kao ni u svijesti onih koji sebe smatraju za obrazovane da se srpski jezik mora učiti, njegovati i poštovati pravilo da se on upotrebljava u svome standardnom liku uvijek u unutrašnjoj komunikaciji.

- Briga o kulturnom identitetu je obaveza, a ne samo pravo. Jezik i nacija nisu uvijek omeđeni državnom granicom, a tako je danas i sa srpskim jezikom i srpskom kulturom - dodaje Tanasić.

On podsjeća da je u Republici Srpskoj Ustavom regulisano pitanje službenog jezika i pisma.

- Uz značajnu "pomoć"  visokog predstavnika dobili smo Član 7 Ustava koji glasi: "Službeni jezici Republike Srpske su: jezik srpskoga naroda, jezik bošnjačkoga naroda i jezik hrvatskoga naroda, dok su službena pisma ćirilica i latinica. Nigdje u svijetu se tako ne nazivaju jezici - ističe Tanasić.

Naglašava da u ovom članu Ustava ne piše da treba da bude tako malo ćirilice u Republici Srpskoj i objašnjava da smo dužni da čuvamo jedinstvo svoga nacionalnog bića, da brinemo o jedinstvu kulturnog i jezičkog prostora.

- Ustav nas ne sprečava da vodimo brigu o svome jeziku. To ne sprečava ni državu da kreira svoju jezičku politiku, to ne oslobađa od odgovornosti sve intelektualce, kulturne radnike, novinare i pisce... sve one koji se služe srpskim jezikom da brinu o njegovoj pravilnoj upotrebi svuda i uvijek kad je posrijedi javna riječ - kaže Tanasić.

Radi vođenja jedinstvene jezičke politike na cjelokupnom srpskom jezičkom prostoru i radi efikasnijeg organizovanja poslova oko standardizacije srpskog jezika formiran je prije 15 godina Odbor za standardizaciju srpskog jezika, u čiji sastav su ušli predstavnici relevantnih institucija Crne Gore, Republike Srpske i Srbije.

O mnogim važnim aktuelnim pitanjima Odbor je dao svoje mišljenje, i u mnogim slučajevima se to mišljenje i poštuje.

Odbor je inicirao i izradu jezičkih instrumenata - inovaciju pravopisa, izradu gramatike, izradu rječnika.

- Potrebno je poštovati osnovne principi jezičke politike. Bar kad su u pitanju Srbija i Republika Srpska, to ne bi trebalo da bude sporno. Moramo poštovati zajednički standard i iz istih instrumenata srpskog standardnog jezika izvoditi udžbenike i priručnike - smatra Tanasić.

Prema njegovom mišljenju, niko ne može ukinuti pravo na nacionalni jezik i pismo, na očuvanje jedinstvenog kulturnog prostora u čijoj osnovi jeste srpski jezik i srpsko pismo. To nam garantuju i evropski i dokumenti ujedinjenih nacija. 

- Niko nas neće ni tjerati da se mi razumno, racionalno i odgovorno odnosimo o ovome pitanju, koje po mome mišljenju leži u osnovi nacionalne politike, ukoliko se budemo neodgovorno odnosili prema njemu, toliko će nam srpski jezik biti zapušteniji, toliko ćemo prostora ostavljati za njegovo kvarenje, za unošenje nakaradnih konstrukcija, za ocjenu da smo narod sa niskim nivoom kulture - ističe Tanasić.

Institut

Mislim da ćemo u godinama koje dolaze imati priliku da se obavijestimo o saradnji sa Institutom za srpski jezik i književnost Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske. Tu bi trebalo zasnivati projekte i planirati stvaranje kadrova. Znam da to nije posao koji je moguće izvesti za godinu, ali mora mu se prići i mora se u državnoj kasi naći novac za takve projekte, rekao je Tanasić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.