Prof. dr Milan Šipka, lingvista: Sve kvarniji jezik Kočićevog kraja

Srpski jezik nisu "zagadili" samo političari, nego i svi drugi koji ne drže do jezičke kulture, doprinose birokratizaciji i kvarenju srpskog jezika, i to baš u Kočićevom kraju.

Rekao je ovo u intervjuu za "Glas Srpske" prof. dr Milan Šipka, istaknuti lingvista, čije je novo kapitalno jezičko-leksikografsko izdanje "Pravopisni rečnik srpskog jezika sa gramatičko-pravopisnim savetnikom" promovisano na 15. međunarodnom sajmu knjige u Banjaluci.

- Za jezik Kočićevog kraja Isidora Sekulić je rekla da bi, ako bi jezik jednog pisca mogao biti književni jezik, ona glasala za Kočićev jezik. Valjda bi i ta činjenica trebalo da nas obavezuje da više pažnje posvetimo srpskom jeziku i jezičkoj kulturi - dodao je Šipka.

* GLAS: Kakav je značaj Vaše knjige "Pravopisni rečnik srpskog jezika sa gramatičko-pravopisnim savetnikom"?

ŠIPKA: O značaju ove knjige treba da govore drugi, prije svih oni koji se njome služe. Kao autor mogu reći samo to kakva je njena svrha i zašto smo se odlučili da je izdamo i ponudimo zainteresovanim korisnicima. Kao i sve druge lingvističke publikacije u izdanju Izdavačke kuće "Prometej" iz Novog Sada, svrha je i "Pravopisnog rečnika" da pomogne u podizanju nivoa lingvističkog obrazovanja i širenju jezičke kulture na srpskom govornom prostoru. To, dakle, nije neki "novi pravopis", nego praktična knjiga koja treba da posreduje između postojeće pravopisne norme i prakse i da uputi korisnike na pravilan način pisanja, posebno kad su u pitanju različite dileme. Nevolja je što mi još nemamo provjeren, sveobuhvatan, stabilan i opšteprihvatljiv srpski pravopis. Na inovirano izdanje toga pravopisa, prilagođeno aktuelnim potrebama srpske kulture, čekamo, evo, već skoro dvadeset godina, pa smo bili prinuđeni da u brojnim slučajevima upućujemo na rješenja u Pravopisu srpskoga jezika Matice srpske iz 1993. godine, koji je kao nepotreban balast uključio i srpsko-hrvatski dubletizam, koga smo se mi riješili, ali su ipak ostale neke norme, na koje smo morali upućivati da ne bi nastala pravopisna zbrka. I njih ćemo, naravno, odstraniti i izmijeniti prema rješenjima u drugom izdanju Pravopisa, ali njega nema, pa nema.

* GLAS: Prema Vašem mišljenju, kakva nam je jezička kultura?

ŠIPKA: S obzirom na činjenicu da nemamo savremenog, stabilnog i opšteprihvatljivog pravopisa, ni savremene srpske normativne gramatike (sad tek na izradi toga djela rade naši poznati lingvisti Piper i Klajn), ni dobrog jednotomnog rječnika srpskog jezika (onaj koji je izdala Matica srpska 2007. više je po sadržaju srpskohrvatski nego srpski), a da ne govorimo o standardnoj terminologiji, koje takođe nemamo, ne bi bilo pošteno obarati se na stanje naše jezičke kulture u praksi, koja odgovara opisanim prilikama u normativnoj srbistici, pa će u tom pogledu ubuduće morati mnogo da se radi.

* GLAS: Šta mislite o javnom govoru u Republici Srpskoj?

ŠIPKA: Isto što i o našoj jezičkoj kulturi u cjelini. Ipak, gledaoci Radio-televizije Republike Srpske i čitaoci štampanih medija imaju priliku da čuju i pročitaju korisne savjete stručnjaka (posebno tu mislim na aktivnost M. Telebaka), pa bi javni govor u RS mogao biti i bolji nego što jeste.

* GLAS: Šta mislite o pretjeranoj upotrebi tuđica u našem jeziku?

ŠIPKA: Strane riječi treba upotrebljavati s mjerom i bez pretjerivanja. To znači da ih možemo i moramo upotrebljavati kad nemamo svojih odgovarajućih zamjena. Mnoge su se strane riječi u nas toliko odomaćile da ih ne razlikujemo od svojih (boja, ulje, cipele, kapa, krevet itd.). Ali najezdi nepotrebnih anglicizama (kao što je brend i sl.) treba se na sve načine suprotstavljati. A to se može činiti jednostavno zagledanjem u rječnik stranih riječi i pronalaženjem odgovarajućih naših zamjena.

Akcenatski rječnik

* GLAS: "Pravopisni rečnik srpskog jezika sa gramatičko-pravopisnim savetnikom" je i akcenatski rječnik?

ŠIPKA: Svrha priručnika, međutim, nije samo u tome da posreduje između pravopisne norme i prakse, nego je to upravo i akcenatski rječnik srpskog jezika (sve su odrednice i njihovi oblici označeni standardnom akcentuacijom), a dato je više od osam hiljada upozorenja na najčešće pravopisne greške, pogrešne oblike i akcente uvršćenih riječi s uputstvima na pravilne, tako da je to i pravopisno-gramatički savjetnik. Po tome će nam takva knjiga biti potrebna i kada se (nadajmo se ipak u dogledno vrijeme) pojavi drugo, inovirano izdanje Pravopisa srpskoga jezika Matice srpske.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.