Pisci zagledani u lokalno

BANjA LUKA - Djela srpskih književnika veoma malo se prevode na strane jezike. Književnici koji dobiju priliku da njihova djela ugledaju svjetlost dana na nekom od stranih jezika, uglavnom su dobitnici neke od književnih nagrada.

Na engleski, italijanski i španski prevode se prozna djela književnika poput Svetislava Basare, Gorana Petrovića, Srđana Valjarevića, Igora Marojevića, Zorana Ćirića, a poezija jednog od srpskih najprevođenijih pjesnika Dragana Jovanovića Danilova prevedena je na većinu evropskih jezika.

- Mi u Republici Srpskoj imamo Agenciju za (ne)prevodilaštvo. Šapuće se u "izabranim kulturnim krugovima" o nekom "fantazmagoričnom" fondu za prevođenje. Vrata toga fonda još nisu "odvaljena" - rekao je književnik Milenko Stojičić.

Prema njegovim riječima, u Srpskoj nema rang-liste za prevodilaštvo, tako da su neka prevođenja - prevođenja pisaca, a ne djela.

- Teško je svesti u precizniju cifru prevode naših pisaca, jer nisu "verifikovani" u bazi podataka državne prevodilačke agencije. Proces se "odvija" sporadično, tajanstveno, nekim privatnim i poluprivatnim putevima - dodao je Stojičić.

Kako kaže, djelo može biti "probuđeno" u stranom jeziku, prije svega, diplomatskim i univerzitetskim kanalima.

- Andrića je, na primjer, "preveo" Nobel. Pokojni Pavić je u prevodilačku orbitu ušao uz "pomoć" inostrane univerzitetske karijere, slavističkih i drugih naučnih skupova i centara. Mnogi srpski pisci svoje diplomatske karijere "stavili" su u službu prevođenja samih sebe. Djela Danila Kiša, metaforički rečeno, "prevela" su sama sebe - ističe Stojičić. Neki srpski pisci prevedeni su, navodi on, iz političkih "pobuda" - igrajući na varljivu političku "kartu dana", gdje je literarni razlog bio ispod političkog razloga.

Brojni su razlozi zašto je srpska književnost nedovoljno prevođena na strane jezike.

- Nedostatak novca, nedovoljno ulaganje u izdavaštvo i prevodilaštvo, ali i visoki kriterijumi u svijetu, neki su od razloga za slabo prevođenje naših književnih djela - rekla je književni prevodilac Tatjana Bijelić.

Različiti zahtjevi izdavača diktiraju koja će djela srpske književnosti da ugledaju svjetlost dana na nekom od svjetskih jezika.

- Uglavnom se traže popularne knjige, ali tu je i poezija. Međutim, vrlo je teško pronaći izdavača koji bi izdao knjigu u nekom kratkom periodu, tako da se obično čeka pet do šest godina kod nekog stranog izdavača da taj projekat bude odobren - istakla je Bijelićeva.

Književnik Radomir D. Mitrić istakao je da ni u Republici Srpskoj, a isto tako ni u Srbiji, ne postoji kulturna platforma, strategija koja bi našoj kulturi dala mogućnost da se pokaže na svjetskoj sceni u pravom svjetlu.

- Kulturna strategija bi otvorila vrata koja zatvaraju jezičke barijere, preko mogućih prevoda. Ne postoji organizovano djelovanje u tom pravcu, najčešće sve ostaje na individualnim kontaktima, ili se dešava pomoću većih izdavačkih kuća - istakao je Mitrić.

Naglasio je da bi takvom kulturnom strategijom naša, ali i svjetska kultura mnogo dobila, pa bi samim tim i mnogi srpski pisci postali svjetski poznati.

- Naša literatura, iako je mala u nekim svjetskim okvirima, proizvodi djela koja bi mogla biti dopadljiva evropskim i svjetskim čitaocima, baš zbog karakterističnog balkanskog toposa. Problem je u tome što je većina naših pisaca zagledana u lokalno, sa malo interesovanja ka univerzalizmu i traženja šireg konteksta od onog lokalnog kojem pripadaju -  zaključio je Mitrić.

Kreativna energija

Milenko Stojičić naglašava da nije bitan kvantitet nego kvalitet prevođenih djela, koja bi trebalo da reprezentuju naš probuđeni kreativni duh, da "odsjajnu" našu baštinu – kulturu, tradiciju, istoriju, našu "urođenu" fantastiku.

- Pavić je, na primjer, sve te elemente "ukomponovao" u svoje djelo, i vinuo se u sam empirijum svjetske književnosti! Kiš, takođe. Dakle, samo djela koja isijavaju snažnu kreativnu energiju mogu da "računaju" na prevodilačku milost. Potvrđuje to i "slučaj Albahari" - istakao je Stojičić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.