Foto: Paja Patak utkan u vrijeme
BANjA LUKA - Još uvek nisam počeo da se obračunavam sa Voltom Diznijem i uopšte sa bilo kojim ideologom, iz prostog razloga što još uvek radim u granicama sećanja. Dakle, ponašam se kao neko ko u jednom momentu ima dostupne sve informacije. Taj moj rudnik odakle vadim svoje ideje je zarobljen u nekom hermetičnom sećanju koje nije prešlo određenu granicu.
Ovo je za "Glas Srpske" rekao vizuelni umjetnik iz Beograda Vladimir Perić, koji se predstavio banjolučkoj publici sa tri rada na kolektivnoj izložbi savremenih srpskih umjetnika "Razotkrivanje" u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske. Kustoskinja Aleksandra Estela Bjelica-Mladenović za ovu izložbu, koja je prije Banje Luke bila postavljena u Sent Etjenu i Skoplju, izabrala je Perićeve radove "Isječak", "2D globus" i instalaciju "Paja Patak".
- "Paja Patak" je igračka koja je 1964. godine proizvedena u Tvornici igračaka "Biserka" Zagreb, po licenci "Volta Diznija". Tokom deset godina po buvljim pijacama sam sakupljao te igračke, tako da sam uspevao jednu igračku nedeljno da ulovim. To je rad koji nije samo vizuelni, već ima i jednu utkanu komponentu vremena - rekao je Perić.
"Paju Patka" su vidjeli i Beograđani tokom marta, kada je Perić imao izložbu pod nazivom "Unikatni tiraž" u beogradskom Domu kulture "Studentski grad". Na njoj je ovaj umjetnik predstavio dio svog dugoročnog projekta "Muzej detinjstva", kojim je želio na sebi svojstven način da sačuva sjećanje na djetinjstvo svoje generacije.
- Radi se o kolekciji goblena koje sam nalazio tokom pet-šest godina. Sakupljao sam goblene nepoznatih autora, ali jako poznatih junaka crtanih filmova. Nije samo "Volt Dizni" zastupljen. Tu su i "Hana i Barbera", "Vornerov" Pera Detlić, kao i Kalimero. Uglavnom, poznati likovi nepoznatih autora. Reč je o odbačenim goblenima, pronađenim u kontejnerima. Romi su kopali po kontejnerima i to donosili na buvljak - kazao je Perić.
On je započeo projekat "Muzej detinjstva" 2006. godine sa idejom da traje do 2016. godine.
- Rešio sam da inspiraciju potražim u vremenu moje generacije. Dakle, sve ono što prepoznajem kao nešto što smo kao deca voleli, sakupljali, što smo jeli; znači ambalaža od raznih slatkiša, zatim kasice, školski pribor, stripovi, samolepljive sličice, školska literatura, igračke. Razni rekviziti tog perioda, koji čine taj fiktivni muzej djetinjstva, postaće 2016. godine, ako bude razumevanja kod gradskih vlasti Beograda, realan muzej detinjstva - naglasio je Perić.
- Imao sam lepo detinjstvo; ne mogu da se požalim, bez obzira na to što smo se kao zadužili. Sada se nismo zadužili, ali smo zato sve prodali, poubijali se; niko ni sa kim nema dobre odnose. Zar nam je sada bolje? Nešto ne verujem - kazao je Perić.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.