Nikola Asanović: Srbi se nikada neće odreći Šantića, svoje kulture i mostarskih korijena

Valjda ne očekuje neko da se Srbi odreknu svog velikog pjesnika, svog velikog pretka i simbola patriotizma, svoje kulture i mostarskih korijena.

Rekao je ovo u intervjuu za "Glas Srpske" potpredsjednik Glavnog odbora SPKD "Prosvjeta" Nikola Asanović, govoreći o sramotnim "Šantićevim večerima poezije" u Mostaru u kojima je bilo svega više nego Šantića, a koje je organizovala mostarska "Prosvjeta".

Ističe da će učiniti sve da dođe do dijaloga i dogovora oko koncepcije "Šantićevih večeri poezije" i da Mostar vrati Šantiću ono što je zaslužio, puni sjaj i čast.

* GLAS: "Prosvjeta" iz Mostara je bila organizator ovogodišnjih "Šantićevih večeri poezije" koje su bile ispod svakog nivoa. Ova podružnica nije pod krovom Glavnog odbora "Prosvjete"?

ASANOVIĆ: Postoji samo jedno Srpsko prosvjetno i kulturno društvo "Prosvjeta" na svijetu - osnovano u Sarajevu 1902. godine i obnovljeno, takođe u Sarajevu, 1990. godine. Ono djeluje u kontinuitetu na teritoriji BiH i u srpskoj dijaspori. Tu "Prosvjetu" danas sačinjava 46 odbora, od kojih su neki, kao i brojni povjerenici, u FBiH. SPKD "Prosvjeta" ima svoj Statut koji je jedinstven u svim odborima, ima Glavni odbor koji upravlja Društvom, ima zaštićen znak i ime u skladu sa važećim zakonima BiH (dakle - ne entiteta!). I u Mostaru je 1990. godine od strane našeg Glavnog odbora obnovljen rad "Prosvjete", da bi u ratu prestao sa radom. Poslije rata je grupa građana osnovala tzv. SPKD "Prosvjeta" u Mostaru, bez konsultacija sa Glavnim odborom, donijevši "svoj" statut, a što je najgore, od tada pa do danas, njeguju sve više nego što je kultura srpskog naroda. Od srpskog tu često nema ni "S". Stalno se zaklanjajući za "multietničnost i suživot", optužujući legitimnu "Prosvjetu" da je navodno nacionalistička, kritikujući, inače, sve što dolazi iz Republike Srpske - počevši od premijera do vladike Grigorija - ta grupica ljudi, udvarajući se bošnjačko-hrvatskoj vlasti u Mostaru, na najneprimjereniji način, žrtvuje interese svoga naroda za ličnu korist i poziciju. Ratko Pejanović i dalje izigrava lidera i ne pada mu na pamet da učini elementarnu stvar - i zakaže Skupštinu - na kojoj će učestvovati svi članovi. Već odavno to čeka veliki broj uredno prijavljenih mostarskih Srba, kojima do sada nije dozvoljeno ni da se učlane u srpsku "Prosvjetu".

* GLAS: Šta je sa Ćorovića kućom u kojoj je smještena mostarska "Prosvjeta"?

ASANOVIĆ: A da nesreća bude veća, Ratko Pejanović i kompanija, sve to režiraju na jednom od najsvjetlijih mjesta, kada su u pitanju i Mostar i Srbi - u rodnoj kući Svetozara i Vladimira Ćorovića. U toj istoj kući (o srama!) tzv. Pejanovićeva "Prosvjeta" je nedavno, zajedno sa Muzejom Hercegovine, priredila izložbu u znak sjećanja na prvi dolazak Franje Josifa u Mostar. Je li ovo poruka Srbima koje Mostar uporno priziva na suživot! Srećom, veoma smo uvjereni da ovakvu poruku Srbima u Mostaru ne šalju časni ljudi iz bošnjačkog i hrvatskog naroda, uključujući i Muzej Hercegovine, koji se, želimo vjerovati, sticajem organizacionih okolnosti našao u toj priči.

* GLAS: "Šantićeve večeri poezije" organizovane su dva puta tokom jednog mjeseca u Mostaru. Da li je takav "cirkus" veliki pjesnik zaslužio?

ASANOVIĆ: Svakako da nije. Najprije, ovogodišnje "Večeri" nijesu bile samo "srpske". Pogledajte program, pa ćete vidjeti da su učestvovali i bošnjački i hrvatski umjetnici. Želimo da to budu jedne, zajedničke "Šantićeve večeri poezije", ponos Mostara - pod čijim krovom treba da ima dovoljno mjesta da se programskom koncepcijom i raznovrsnošću predstavi i Šantić kao srpski pjesnik i ništa manje Šantić kao pjesnik Mostara. Veoma smo voljni za razgovor, i zaista mislimo da u Mostaru, gradu kulture, imamo s kim razgovarati o ovome pitanju.

* GLAS: Mostarska "Prosvjeta" i Muzej Hercegovine organizovali su manifestaciju u čast Šantića, sav materijal bio je štampan na latinici, a književna nagrada je pripala gradu Mostaru?

ASANOVIĆ: Nemamo ništa protiv latiničnog pisma, ali imamo protiv ignorisanja ćirilice kao srpskog nacionalnog pisma. "Prosvjeta" kao jedan od programskih prioriteta ima upravo njegovanje ćirilice i srpskog jezika. I nije tačno da vam to neko brani u Mostaru, ali u ime Pejanovićevog koncepta "multietničnosti", latinica u mostarskoj "Prosvjeti" je, ne samo u svakodnevnom životu i redovnoj korespondenciji - nego i kada su "Šantićeve večeri poezije" u pitanju, izbačena. Gdje li je kraj samoponiženjima! Je li to Šantićevo pismo!? A o nagradi i poznatom socrealističkom fenomenu dodjele nagrade gradovima u vrijeme Broza, da i ne govorimo. Moglo se to i razumjeti u tim vremenima - ali ni komunisti nikada nisu dodijelili književnu nagradu nekom gradu. Nagrada sa pjesnikovim imenom - ide pjesnicima, njegovoj sabraći u bolu i ponosu.

* GLAS: Šta će "Prosvjeta" preduzeti da se očuva dostojanstvo Šantićevog lika i djela kroz pjesničku manifestaciju koja mu je posvećena?

ASANOVIĆ: Najprije, učinićemo zaista sve da dođe do dijaloga i dogovora oko koncepcije "Šantićevih večeri poezije" (dakle, jednih večeri); da u Savjetu manifestacije bude odgovarajući broj Srba - ne onih koje nametne vlast, nego onih koji imaju potrebnu kulturnu snagu i ugled kod svih. Zaista ćemo nastojati da budemo veoma tolerantni i strpljivi. Šantić je krupno pitanje i od interesa za nacionalnu kulturu. Svakako da ćemo ponajprije konsultovati SPC, jer, ako ćemo istinu, da nije još Crkve i sveštenika, Srbi u Mostaru ne bi imali tako dostojnog predstavnika svog kolektiviteta. Ja, ipak, očekujem da će, poslije zajedničke nesreće koju smo svi preživjeli, i pošto se otresemo poltrona i prodatih duša, konačno progovoriti ono urođeno gospodstvo Mostara kod sva tri naroda i da će ovo biti povod da se značajna pitanja pravog suživota i multietničnosti rješavaju na primjeren način. Za mene je istinski suživot kada Srbin u Mostaru, ni od koga ometan, pažljivo njeguje kulturu svog naroda, kroz svoju "Prosvjetu" (koja piše ćirilicom!) i istovremeno prati i raduje se svakom novom uspjehu hrvatskog "Napretka" i bošnjačkog "Preporoda", kao i svog Mostara uopšte. A što se tzv. mostarske "Prosvjete" tiče, Glavni odbor će na prvom zasjedanju donijeti odgovarajuće rješenje.

Odluka

- Ukoliko ne bude odgovora, budemo li i dalje ignorisani, ili ukoliko se sve ovo pretvori u žestoku i neprimjerenu raspravu preko "naše i njihove" štampe (u kojoj nećemo učestvovati), onda ćemo sjesti i konsultovati najmudrije ljude iz korpusa srpske nauke i književnosti sa cjelokupnog srpskog kulturnog i duhovnog prostora - iznijeti problem i donijeti odluku šta dalje - kaže Nikola Asanović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.