Foto: GS
"Iza tih očiju" je u početku bio tekst sa napisanih sedam scena u kojima ljudi govore o psima... na ovaj ili na onaj način. Primetio sam da, kad su psi u pitanju, sve je pojačano. I ljubav, i mržnja, pa mi je delovalo da su psi dobar ključ za čitanje čoveka i društva u kome živimo.
Psi nam služe da nas uteše, da nas sa nekim upoznaju, da nas suoče sa smrću, jer žive kraće od ljudskog života, ali ipak duže od jedne ljubavne veze (pa onda psi postanu i predmet "ostavinske rasprave, npr"...
Rekao je ovo za "Glas Srpske" Nebojša Cile Ilić, glumac, ali i scenarista i režiser, koji ovih dana u GP "Jazavac" priprema predstavu "Iza tih očiju". Iako ovaj slavni umjetnik ističe da je prije svega glumac, on potpisuje tekst i režiju komada koji, govoreći o psima, mnogo toga kaže i o ljudima.
- I cela ta industrija oko pasa mi je zanimljiva. Vrste hrane koju jedu, vakcine, pasoši, čipovi, farmaceutika, pa čak i psiholozi za pse koje plaćamo. Takođe, tu su i neka etička pitanja, lojalnosti, spremnosti na žrtvu, ljubavi, sebičnosti, smisla... Sve to je dobar fundus tema od kojih se može napraviti predstava. I moram da dodam, mnogo sam srećan ovde u Banjaluci. Hvala Bogu na susretu sa ovim divnim ljudima koji su se okupili oko pozorišta "Jazavac" - rekao je Ilić.
GLAS: U posljednje vrijeme ste sve češće angažovani kao pozorišni pisac i režiser, jedna postepena promjena lokacije sa pozornice na prostor iza nje. Naravno, i dalje radite kao glumac, ali kako je došlo do ove autorsko-umjetničke dislokacije i šta Vas je odvelo u spisateljske vode unutar teatra?
ILIĆ: Ja sam glumac. I ovi "izleti" me nikada neće ubediti da postajem reditelj, ili pisac! Jako poštujem ove profesije. I želju da se ja njima bavim dobio sam čekajući svoj osnovni, glumački posao. Imao sam neke ideje i bio hrabar da ih izvedem do kraja... računajući na sve moguće greške koje ću usput napraviti. Usput, ovi novi uvidi, čini mi se, mnogo mi znače za bavljenje mojim osnovnim zanimanjem - glumom.
GLAS: Kad smo već kod pisanja, koji su Vas umjetnici motivisali da se upustite u dramaturške vode, ko je na Vas uticao, kako u periodu kada ste bili konzument pozorišta, tako i danas kad djelujete, kao stvaraoca, i zbog čega?
ILIĆ: Sigurno neću biti mnogo originalan kad kažem Simović, Popović, Kovačević, Nušić, Sterija, Čehov... Dodao bih tu još i autore poput Karvera, Ostera, Džarmuša, Toma Vejtsa... Oni nisu svi dramatičari, ali zapravo jesu! I dodao bih još jednog, meni najdražeg - Gorana Stefanovskog!
GLAS: Nedavno je na sceni "Petar Kočić" u Narodnom pozorištu RS postavljen još jedan pozorišni komad iz Vašeg pera, to je predstava "Kuća". Predstava je naišla na dosta lijepih komentara upućenih kako za režiju i glumce, tako i za sam tekst. Tema je vrlo aktuelna, nažalost, sve nas je više po svijetu, a sve manje kod naše kuće.
ILIĆ: Čini mi se da je, nažalost, još gore od toga. Problem je što smo mi koji smo ostali kod kuće takođe stranci! U sopstvenim gradovima. Naša društva se menjaju brzinom koju mi više ne možemo da ispratimo!
GLAS: Na filmu i televiziji ste ostvarili veliki broj uloga. Jedna od prepoznatljivijih je uloga Boška Simonovića, ali djeluje da ste nakon te hit role svima dragog Dunstera malo "bježali" od komedije kao žanra. Ne volite to klasifikovanje u jedan stil. Da li naše glumište daje mogućnost luksuza da glumac bira uloge?
ILIĆ: Što se tiče uloga, njihovog biranja, vraćanja, itd... ja imam, hvala Bogu, luksuz da ih povremeno odbijem. Moje učešće uglavnom zavisi od celog projekta, a ne samo od moje uloge. Pomirio sam se davno sa tim da televizija diktira odnos javnosti prema meni, ali ne bavim se time! U tom smislu - pozorište je moje utočište...
GLAS: U zadnje vrijeme mnogo se snima na našim prostorima, prvenstveno u Srbiji. Međutim, teme serija i filmova mahom su kriminogenog karaktera, previše mraka i moralnog mrtvila provijava kroz mnoge projekte... Rijetki su projekti poput serije "Mama i tata se igraju rata" u kojem igrate jednu od uloga. Ne čini li Vam se da u ovim suludim vremenima ipak malo pretjerujemo sa mračnim temama kao da je normalnost postala tabu tema?
ILIĆ: Čini mi se da nije mrak ono što je dominantno u našoj TV produkciji. Mislim da je to haos! Nekoliko hiljada epizoda neke TV sapunice, sedma, osma, deveta sezona neke serije, rimejkovi starih serija (u kojima i sam učestvujem). Na kraju krajeva, ogroman šum od brojnih serija zaglušuje neke ozbiljne stvari koje su se pojavile! To sve ima i svoje dobre strane, naravno, ništa nije tako jednostavno.
GLAS: Poznata srpska rediteljka Tatjana Mandić Rigonat kaže da živimo u vremenu vladavine kiča i neoliberalizma. Kako biste Vi opisali savremeno društvo u kojem djelujete kao umjetnik, ali i živite kao svaki drugi građanin?
ILIĆ: Ne znam odgovor na ovo pitanje. Imam utisak da je sve - nebitno. Ranije, kad bi izašla neka dobra predstava, knjiga ili film, godinama bi pričali o tome. Danas sve traje najviše jedan minut, dolazi nešto novo o čemu se govori, a i to je već sledećeg sekunda staro! Surovo je, sve je materijalno, sve iza sebe ima neku agendu. Svi se pitaju šta je danas kurentna roba - pa onda to i prave..., ali dok prave, to već više nije kurentno...
GLAS: Moramo se osvrnuti i na pozorišnu karijeru gdje ste takođe ostvarili veliki broj maestralnih uloga za koje ste i nagrađivani u više navrata. Kako Vam danas djeluje srpsko pozorište? Radite sa obe strane Drine, igrate i u regionu, iskustva imate na nekoliko nivoa pozorišne produkcije, jeste li optimista ili pesimista u pogledu budućnosti srpskog teatra?
ILIĆ: O pozorištu ne treba brinuti. Ono će opstati. Ne postoji slučajno već nekoliko hiljada godina. To je duboka potreba čoveka, a ne samo neka stvar zabave.
CRNjANSKI
GLAS: Niste krili da je jedna od Vaših neispunjenih želja adaptacija "Romana o Londonu" velikog Miloša Crnjanskog, da li je ostalo na željama?
ILIĆ: Ne sećam se da sam tako nešto rekao, ali možda i jesam, jer sam nekoliko godina čitao samo Crnjanskog... A mi pozorišni ljudi smo oboleli od toga da svaki sadržaj koji nam se dopadne moramo da pretvaramo u teatar!
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
Najnovije vijesti iz rubrike