Moje fatamorgane: Kad su kafane imale duše

Đorđe Latinović
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Moje fatamorgane: Kad su kafane imale duše

Kafane su oduvijek bile mjesta društvenog života najobuhvatnijeg sadržaja. Francuski pisac Boris Vijan jednom prilikom je rekao: "Kada ne bi bilo kafana, ne bi bilo ni Žan Pol Sartra", aludirajući na njegovo često ispijanje kafa po kafanama i druženja sa običnim svijetom.

Tin Ujević je smatrao da su kafane univerziteti, a to je čovjek kome treba vjerovati, jer je dobar dio svoga života proveo po kafanama. Istorija kafana i kafanskog života, bilježi da su se u njima odigrali razni društveni i politički događaji od istorijskog značaja. Nekada su kafane bile važni literarni i kulturni prostori. U njima su pjesnici pisali i recitovali svoje pjesme, muzičari bi na gitari pratili pjesnike, gradski boemi imali svoje kafanske seanse, a glumci izvodili kratke umjetničke performanse. Kafane su neka vrsta narodnog parlamenta, u kojima može da se čuje glas naroda. "Kafanska demokratija" omogućuje da i obični smrtnik sretne u njoj svoga predstavnika u parlamentu, lidera stranke, pokojeg ministra iz vlade ili načelnika opštine. Po tome kafane su veoma demokratske ustanove. Za ulazak u kafanu nije potrebna posebna ulaznica, propusnica, članska karta, pismenost, bogatstvo, preporuka, plemićka titula, niti drugi znak statusne pripadnosti. Nekada su kafane imale neobične nazive, koji danas djeluju pomalo nestvarno: "Ona a ne neka druga", "Violeta, kućo stara", "Ženski most", "Kod tri dlake", "Gradonačelnik", "Šta je, tu je", "Crni bik", "Trač", "Zaplet", "Kod prike Amira", "Mitologija", "Panta galama", "Pavle Korčagin", "Idu dani", "Šest topola", "Dva vola", "Ceker kafana", "Posljednji groš", "Krivi odžak", "Kod Žabe", "Blato", "Tip-top", "Tingl-tangl", "Kod pocepanih gaća", "Tri ključa", "Jeftinoća", "Kraj svijeta", "Gusarski brod", "Kod dva tigra", "Pseto koje laje", "Krčma kod Šmita", "Livada", "Boemsko ćoše", "Kod Buzde", "Znak pitanja", "Dva bora", "Dva jelena", "Vikaj turu", "Kod crnog Đoke", "Luda kuća", "Iguana", "Mi Di Mi", "Čabar" itd. Putujući od Banje Luke prema Sarajevu, davnih osamdesetih godina, prolazili bismo pored kafane neobičnog naziva "Svak zna svoje".

Sjećam se, kad sam u ranoj mladosti krenuo hodati po kafanama, da je u nekoj kafani između Bosanske Krupe i Bihaća, na zidu stajao rukom ispisan tekst-upozerenje vlasnika kafane: "Ko uzamanice razbije dvije čaše, biće izbačen na dvor." U drugoj kafani naišao sam i na ovakav natpis: "Zabranjeno sjediti onako. U jednoj krčmi kod Bugojna natpis na zidu podsjećao je zaboravne goste: "Ako piješ da je zaboraviš, ne zaboravi da platiš." Oni koji su onuda prolazili znaju da u kafani "Kraj svijeta" u Arkanju kod Kovilja na zidu postoji ispisana pjesma: "Mnogo pijem, nikad trezan, žene volem, uvek besan." i danje, "Ovde su pili naši očevi, dedovi, pradedovi, čukundedovi, navrdedovi, askurđeli, kurđeli, kurebili i sukurdovi." Jedan moj prijatelj svojevremeno mi je pričao, kako je nekada davno, sedamdesetih godina, kao ondašnji student, prisustvovao rušenju poznate sarajevske kafane "Istra", omiljenog okupljališta pjesnika, boema i novinara, da bi se na tom mjestu izgradila robna kuća "Sarajka". Po njegovom tvrđenju tada je nastala originalna tužbalica za kafanom čiji je autor, barem se tako vjeruje, nezaboravni Duško Trifunović: "Istru" ruše, u dnu moje duše, bagrem bašto, u sred Sarajeva...". "Istru" su srušili i nedaleko podigli novu, ali to više nije bilo to. Ipak, današnji kafanski život, nekako je siromašniji nego prije, nema pjesnika i performansa, nema stihova i gitara.

Pravih starinskih kafana danas gotovo da i nema. One postoje još samo u urbanoj mitologiji gradova i sjećanju starih boema. Izgubile su onu svoju posebnost, originalnost i privlačnost zbog čega godinama odlazimo u njih. Oni koji u njih nikada nisu ušli, ne znaju šta su propustili. Oni koji su u njima ostali više nego što je trebalo, ne znaju šta bi dobili da su postupali drugačije. Ni jedni ni drugi to nikada neće saznati. Osim, možda, u kakvoj doktorskoj disertaciji iz sociologije kafane, koja bi produbila naše znanje o socijalnoj ulozi kafana u društvu, u kome se ljudi sve više otuđuju jedni od drugih.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.