Ljiljana Radošević: Digitalizacija lijek za prastaru dokumentaciju

Jedan od glavnih zadataka Arhiva Republike Srpske koji moramo ostvariti u što skorije vrijeme je izgradnja depoa. Svakodnevno nam pristiže mnogo arhivske građe i u jednom trenutku ćemo biti zatrpani građom koju nećemo imati gdje da sačuvamo. U projektu izgradnje depoa učestvuju i grad Banja Luka i Vlada Republike Srpske.

Rekla je to u intervjuu za "Glas Srpske" direktor Arhiva Republike Srpske Ljiljana Radošević, navodeći da stručnjaci ove institucije rade na realizaciji izložbe "Spoljna politika Jugoslavije od 1918. do 1992. godine".

- To je projekat u kojem učestvuje Arhiv Republike Srpske, Arhiv Jugoslavije i Muzej Republike Srpske. S obzirom na nedostatak prostora i nemogućnost izlaganja u neko skorije vrijeme, iako smo htjeli da je otvorimo u okviru obilježavanja Dana grada, 22. aprila, izložba će biti otvorena krajem proljeća, početkom ljeta - istakla je Radoševićeva.

* GLAS: Dokle se stiglo sa digitalizacijom u Arhivu RS?

RADOŠEVIĆ: Nastavak digitalizacije je naš drugi zadatak. Moramo nastaviti digitalizaciju naše građe da bismo je sačuvali od propadanja, i da omogućimo da se do nje dođe brže i jednostavnije. Neophodna su nam finansijska sredstva da opremimo našu biblioteku, da završimo digitalizaciju arhivske dokumentacije i da proširimo prostor za čuvanje arhivske građe.

* GLAS: Koje su trenutne aktivnosti Arhiva RS?

RADOŠEVIĆ: Nadamo se da ćemo učestvovati u jednom studijskom putovanju u Firencu. Riječ je o posjeti radnika arhiva iz Republike Srpske i BiH italijanskim arhivima. Fjorentinskom arhivu i arhivu u Raveni. Smatramo da su inače italijanski arhivi sa dugom tradicijom jedan od najboljih načina da mnogo toga naučimo o arhivistici uopšte, ali i o čuvanju te prastare dokumentacije kojom vrve arhivi Italije.

* GLAS: Kakva je sudbina arhivske građe koja je ostala na teritorijama koje je naš narod izgubio u proteklom ratu?

RADOŠEVIĆ: Komisija za sukcesiju je formirana. Član te komisije je naš bivši kolega Dušan Vržina. On već duže vrijeme radi na povratku dijela dokumentarnog materijala koji je u vezi sa našim prostorima. Iz Beograda smo dobili pozamašnu masu arhivske građe. Ona nije originalna, kopirana je, međutim, i originalni i kopirani materijal imaju status arhivskog dokumenta. U BiH ima nešto malo dokumentarnog materijala sa prostora Republike Srpske, posebno Hercegovine. Ti materijali biće kopirani i vraćeni Arhivu RS. Mi ćemo sve što se tiče naših prostora u dogledno vrijeme vratiti našem Arhivu.

* GLAS: Kakvu saradnju imate sa ostalim arhivima, kako u okruženju tako i širom Evrope?

RADOŠEVIĆ: Nedavno smo ostvarili ponovo i saradnju sa arhivima Češke, Austrije, Srbije, Slovenije. Naši radnici su nedavno bili u Radencima u Sloveniji na savjetovanju. Svake godine ravnopravno sa arhivima BiH učestvujemo i u svim internacionalnim aktivnostima, i veoma je pozitivno što je Republika Srpska učesnik svih tih događaja. Bitno je da se naša riječ čuje i u inostranstvu, a ne samo na domaćem terenu. Prije nekoliko dana u posjeti Arhivu bio je prvi savjetnik šefa kancelarije Ambasade Republike Francuske Thomas Njauljuier. On je došao samoinicijativno da vidi čime raspolažemo u Arhivu i da nam ponudi pomoć.

* GLAS: Na koje projekte ste najviše ponosni?

RADOŠEVIĆ: Sve do sada postignuto u Arhivu RS plod je zajedničkog rada zaposlenih u ovoj ustanovi. Unaprijedili smo i modernizovali proces rada. Najviše se ponosimo što smo uspjeli da renoviramo prostorije koje su bile u tako lošem stanju da su bile gotovo nepodesne za rad. Time smo mnogo učinili za instituciju koja je od velike važnosti za Republiku Srpsku.

Nedostatak kadrova

* GLAS: Koji je najveći problem Arhiva RS?

RADOŠEVIĆ: Nedostatak kadrova najveći je problem ove institucije. Prioritet nam je ojačavanje kadrovske strukture. Mi radimo sa dvadeset odsto kapaciteta. Znamo da je teška situacija, ali lobiramo, šaljemo dopise. Sad smo uspjeli da raspišemo konkurs za jednog pripravnika. Prijavilo se 50 ljudi. Biće jako teško napraviti selekciju, jer možemo primiti samo jednog kandidata.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.