Ljiljana Labović-Marinković: Timskim radom do uspjeha

Dejan Vujanić
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Ljiljana Labović-Marinković: Timskim radom do uspjeha

Uspjeh Muzeja savremene umjetnosti je što i pored određenih problema djeluje kao tim. I kada stanemo u vrstu ispred javnosti, kad izložimo svoje štitove, svoje energije, mislim da se ne prepoznaju naši problemi koje mi imamo i na koje stalno nastojimo da utičemo.

Ovo je za "Glas Srpske" rekla direktorka Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske Ljiljana Labović-Marinković, dodajući da instituciju na čijem je čelu u ovoj godini očekuju novi izazovi: izložbe, izdavanje publikacija, ali i drugi projekti kojima se prati praksa muzeja savremene umjetnosti u svijetu.

* GLAS: Šta je potrebno da Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske dostigne nivo sličnih ustanova u regionu?

LABOVIĆ-MARINKOVIĆ: Imamo odličan objekat, kao i uslove za pozicioniranje izložbi, koji su vrlo referentni u BiH i sve one propozicije koje podrazumijeva video-nadzor, protivprovalnu zaštitu itd. Ispunjavamo sve tehničke preduslove da bi Muzej mogao potpuno da uđe u bilo koji segment savremene umjetnosti i njene prezentacije, ali nemamo dovoljno ljudi. Dakle, imamo instituciju koja promoviše i regrutuje mlade ljude kojima se valja baviti, a naša kuća nema dovoljno istoričara umjetnosti, jer se u Banjoj Luci još uvijek niko nije ni usudio da razmisli o mogućnosti da se pri Filozofskom fakultetu otvori odsjek istorije umjetnosti. U Sarajevu je bio sličan problem. Svi naši kustosi koji žive u Banjoj Luci, Sarajevu ili Zenici školovali su se ili u Beogradu ili u Zadru ili u Zagrebu. Mi danas nemamo mogućnost da napravimo transfer sa nekim istoričarem umjetnosti iz Beograda zbog nedostatka sredstava. Najneophodnija stvar koju treba rješavati u Republici Srpskoj, generalno, jesu istoričari umjetnosti, koji treba da se bave ozbiljnim poslovima, ne samo izlagačke produkcije, nego pisanja kritike, vođenja dokumentacije, kao i pozicioniranja savremene umjetnosti u medijima i javnosti.

* GLAS: Kako teku pripreme za Noć muzeja?

LABOVIĆ-MARINKOVIĆ: Bili smo prvi koji smo pokrenuli inicijativu da se Noć muzeja obilježava u Republici Srpskoj. Još uvijek to nije zaživjelo u BiH, a mi ćemo, evo, već četvrtu godinu zaredom da se iste noći kao i svi gradovi Evrope uključimo u ovu manifestaciju. I svaki put nastojimo da program bude što bolji i drugačiji i što raznovrsniji, i da poveže sa ovom institucijom onu ciljnu grupu koja nas zanima, a to su mladi ljudi.

Ove godine imaćemo izložbu vajara Zdravka Joksimovića koja se otvara 14. maja, dvije večeri pred Noć muzeja. Jedan segment njegovog opusa možemo da vidimo na izložbi "Razotkrivanje".  Takođe planiramo da koncertom grupe "Sopot" privučemo nama zanimljivu publiku.

* GLAS: Šta ljubitelji savremene umjetnosti mogu da očekuju do kraja godine u Muzeju?

LABOVIĆ-MARINKOVIĆ: Poslije izložbe Zdravka Joksimovića priredićemo izložbu "Zvono" sa finalistima iz cijele BiH, koju svake godine radimo sa kolegama iz Centra za savremenu umjetnost iz Sarajeva. Uz promociju knjige i izložbu slika Alojza Ćurića, očekuje nas predstavljanje djela Milete Prodanovića. Potom bi trebalo da sa kolegama iz Novog Sada uradimo jedan veliki projekat, povodom kojeg bi Miško Šuvaković doputovao u Banju Luku. Sa kolegama iz Zagreba ćemo raditi projekat o italijanskom neorealizmu - razvoj fotografije i filma. Nakon toga najveća avantura trebalo bi da predstavlja prvi ulazak u svijet rezidensa: u saradnji sa Francuskim kulturnim centrom i Gete institutom u Banju Luku bi trebalo da doputuju po dva francuska i njemačka umjetnika, da borave ovdje deset dana i da se iz njihovog boravka ovdje desi izložba. Na ovaj način Muzej bi se počeo uključivati u svijet obaveza i praksu kako to rade muzeji savremene umjetnosti u svijetu.

Ukus i Gracija

Važno je da ova institucija objavi knjigu Sarite Vujković "Ukus i Gracija - Privatni i javni identiteti žena u okviru bosanskohercegovačke građanske umjetnosti". To je sam po sebi zanimljiv materijal, jer je džender senzibilan, jer je neistražen. Ko su žene koje su činile umjetnost BiH, čime su se one bavile, gdje je tu bila žena kao majka, žena kao pisac, žena kao stvaralac - rekla je Ljiljana Labović-Marinković.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.