Konkurs svake tri godine

BANjALUKA - Iako je Zakon o sticanju statusa samostalnih umjetnika Republike Srpske poslije decenijskog čekanja konačno i donesen u maju ove godine, prema mišljenju renomiranih umjetnika Srpske, obiluje manjkavostima.

Još uvijek nije raspisan ni konkurs na koji bi stvaraoci mogli da se prijave radi dobijanja statusa samostalnih umjetnika.

Pomoćnik ministra za kulturu Republike Srpske Irena Soldat-Vujanović rekla je za "Glas Srpske" da se trenutno radi na kreiranju podzakonskih akata, kao i da će konkurs vjerovatno biti raspisan tek sljedeće godine.

Prema mišljenju akademskog slikara Mihaila Rakite, u donošenju zakona bilo je neophodno da učestvuju i stvaraoci, dakle oni na koje se on odnosi.

- Najveća zamjerka je što zakon nije prošao kroz neophodne javne rasprave. Sve je to dosta traljavo odrađeno. Mogu vam potvrditi i da mene zaista niko od nadležnih nije zvao da učestvujem u izradi ovog zakona. Koga su iz ministarstva to od stručnjaka pitali za mišljenje i s kim su razgovarali, zaista ne znam - kaže Rakita.

Književnik Boro Kapetanović, koji decenijama živi od svog pisanja, kaže da ga takođe niko nije pitao za mišljenje.

- Pošto se u zakone razumijem kao moja strina u hulahop čarape, zakon ne mogu komentarisati. Ali to da me niko po pitanju slobode i umjetnosti još ništa nije pitao, to mogu da vam potvrdim - ističe Kapetanović.

On je dodao da je zakon vjerovatno namijenjen "ambicioznim i ušćupernim", te da ne vidi da će to riješiti osnovne egzistencijalne probleme sa kojima se susreću umjetnici.

Prema riječima Irene Soldat-Vujanović, u izradi zakona učestvovala su udruženja registrovana za različite oblasti kulture i umjetnosti na teritoriji Republike Srpske, kao i druga zainteresovana lica.

Veliki problem, prema mišljenju dramskog umjetnika Aleksandra Saše Sibinovića, jeste to što je veoma slaba inicijativa od strane samih umjetnika da utiču na nadležne kako bi se to stanje promijenilo.

- Toliko je toga što nije statusno rešeno, od staža, beneficija, preko priznanja koja su svakako zaslužili, jednostavno rečeno, umetnici od dela. Postoje umetnici koji su celi život posvetili davanju u umetnosti. I kada dođu u neke određene godine kada su vremešni, e to onda postaje veliki problem - kaže Sibinović.

Rakita ističe da je i problem što se jako dugo čekalo sa donošenjem ovog zakona.

- Zamislite u kakvoj su situaciji ljudi koji su davno diplomirali. Bukvalno mu je zakon nedostajao tih 15, ili deset godina da bi mogao na neki način pristojno da živi od svoga rada - rekao je Rakita.

Kako je istakao Saša Sibinović, umjetnici su uvijek bili na margini i u vremenu bivše Jugoslavije.

- Ali tada smo makar imali određenu vrstu blagonaklonosti, a sada zaista nemamo ništa i svima smo "zadnja rupa na svirali" - zaključio je Sibinović.

Čitajući zakon, Mihaila Rakitu je najviše, kaže, "ubolo" to što se konkurs raspisuje svake tri godine, "što znači da će nadležni o umjetnicima 'brinuti' kampanjski".

- Čekati tri godine da možete da konkurišete, mislim da je stravično dug vremenski period. Zbog cijelog tog nikakvog stanja, danas rijetko ko ide u slobodnjake - dodao je Rakita.

Zakonom je omogućeno umjetniku da na legalan način živi od svog rada, a prema mišljenju umjetnika, trebalo bi da postoji i socijalno osiguranje koje bi snosila država, kao i regulisanje radnog staža.

Egzistencija

- Ne znam da li se iko ikada zapitao kako je završiti fakultet i godinama živjeti, recimo, od sviranja klavira, pisanja knjige, glume ili stvaranja slike. Bojim se da se to niko ne pita, kao ni to kako je nemati socijalno osiguranje, radni staž, nikakav društveni status. Pitam se kakav je to odnos društva i države prema umjetnicima i umjetnosti, koja je stub svakog društva - istakao je Mihailo Rakita.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.