Konjovićeve slike između neba i zemlje

BEOGRAD - Retrospektivna izložba djela jednog od najvećih srpskih umjetnika, Milana Konjovića (1898-1993) otvorena je u četvrtak uveče u Galeriji Srpske akademije nauka i umetnosti pod nazivom "Stvaralaštvo jednog veka".

Postavka, koju je pripremila galerija "Milan Konjović" iz Sombora, prati Konjovićevo stvaralaštvo od 1913. do njegove smrti i prikazuje 85 djela ovog umjetnika.

Pozdravljajući goste u ime domaćina, akademik slikar Dušan Otašević ocijenio je da je ovako kompletna smotra stvaralaštva umjetnika koji je bio član SANU kulturni događaj prvog reda ovoga ljeta u Beogradu.

Otašević je zahvalio direktoru somborske galerije Peteru Mrakoviću i autoru izložbe i kataloga slikaru Nebojši Vasiću na uloženom trudu da se ovako reprezentativna izložba postavi.
Mraković je konstatovao da je velik broj gostiju, iako nije sezona za slikarske izložbe, potvrda značaja umjetnika čija su djela izložena i koja će publika moći da razgleda sljedeća dva mjeseca.
On je uputio riječi zahvalnosti svim sponzorima, prije svega Komercijalnoj banci, što su omogućili da 85 djela bude dopremljeno u Beograd, što je zahtijevalo značajnu logističku podršku.
Istoričar umjetnosti, lični prijatelj Konjovića Bela Duranci, koji je otvorio izložbu, osvrnuo se na datume u kojima je prepoznao simbolični značaj za umjetnikov životni i stvaralački put, napomenuvši da je taj umjetnik bio u saglasju sa vremenom i mjestom u kojem se rodio i proveo najveći dio života.
Jedan od takvih datuma, prisjetio se Duranci, je i 28. jul 1914, kada je Austrougarska objavila rat Srbiji, što je, kako je rekao, iz korijena promijenilo sve, pa i okruženje u kojem je Konjović do tada živio i počeo da slika.

Svjetska privredna kriza 1930. natjerala je Konjovića da napusti Pariz i njegova istraživanja u pravcu kubizma i vrati se u Sombor, gdje sebe prepoznaje kao slikara tog podneblja i njegovih žitelja.

Od tada pa do smrti Konjović je, slikajući Vojvodinu, postao somborski slikar sa evropskim obrazovanjem, naglasio je Duranci i dodao da je uvijek bio "u saglasju sa Evropom".
Pošto se vratio iz zarobljeništva, Konjović je, prema riječima Durancija, ne obazirući se na ono što se zbivalo oko njega, nastavio tamo gdje je stao - da slika rastakanje sela i somborskih građana, a sve vrijeme je bio u dijalogu sa nebom i zemljom.

Umjetnički put Milana Konjovića započinje tzv. "ranom fazom", za vrijeme školovanja po srednjoj Evropi. Odlaskom u Pariz boja postaje bitan element slikarstva, te nastaju prva remek-djela u "plavoj fazi", koju povratkom u Srbiju smjenjuje strastvena "crvena faza" na slikama predjela i ljudi Vojvodine i Dubrovnika.

Rat i zarobljeništvo stišavaju kolorit "sive faze", a 1953. dolazi do prekretnice, slobodnijeg odnosa prema predmetu i dominacije čiste, intenzivne boje na djelima "kolorističke faze" slikarske orijentacije, koja kulminira u "asocijativnoj fazi", najzrelijem periodu umjetnikovog stvaralaštva. "Vizantijska faza" nastala u poznim Konjovićevim godinama, inspirisana vizantijskim ikonama i freskama, zatvara krug umjetničkog puta.

Opus

Opus Milana Konjovića čini preko šest hiljada radova: ulja, pastela, akvarela, tempera, crteža, tapiserija, pozorišnih scenografija, skica za kostime, vitraža, mozaika i grafika.

Stvorio je lični prepoznatljivi stil ekspresionističkog temperamenta, a punu afirmaciju doživio je na 294 samostalne i 693 kolektivne izložbe u Jugoslaviji i brojnim centrima Evrope (Prag, Budimpešta, Beč, London, Amsterdam, Rim, Pariz, Atina, Moskva) i svijeta (Sao Paulo, Njujork, San Francisko…).

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.