Koncertom za bebe počinje drugi “Juhu fest” u Banjaluci

Nakon prošlogodišnjeg premijernog izdanja “Juhu festa”, festivala za cijelu porodicu, ove godine publiku čeka još zanimljiviji program koji je, po riječima Dragane Marić, glumice i jednog od osnivača GPJ i “Juhu festa”, logičan nastavak decenijskog djelovanja “Juhu scene” u “Jazavcu”. Vođeni potrebom da se promoviše dječija “Juhu scena” na kojoj se već godinama izvode sjajne predstave za djecu, pokrenuli su ovaj fest sa željom da najmlađima ponude više od samog pozorišta. Pored predstava, mališani i njihovi roditelji mogu da uživaju u bogatom kulturnom, zabavnom i edukativnom sadržaju, od koncerta za bebe do radionica za najmlađe.

Drugi “Juhu fest” diže ljestvicu očekivanja na viši nivo, a po riječima Dragane Marić, poboljšanje kvaliteta je višestruko u svim scenskim segmentima, ali i gostovanjem pozorišta iz regiona te pomoći kolega sa domaće scene.

- Za razliku od prvog festivala, koji je prezentovao komade u produkciji GPJ, ove godine imamo gostujuće predstave. Publika će imati priliku da gleda predstavu “Priča bez veze” pozorišta “Poco Loco” iz Zagreba, te “Kli i Klak”, “Čiča Mičinog pozorišta” iz Beograda. I ove godine dolazi nam sjajni Tode Nikoletić, pisac čiji književni rad cijenimo i po čijem tekstu već devet godina izvodimo predstavu “Put po svijetu na trotinetu” - rekla je Marićeva.

Dodala je da će Nikoletić sa muzičarem Banetom Rosićem izvesti predstavu “Kako nastaje pjesma”.

- Tu su i prijatelji iz “Nevid teatra”, koji već godinama produciraju sjajne predstave iako nemaju svoj prostor za rad niti scenu. Novost na “Juhu festu” od ove godine je program “Čitanje bajki”. Bajke će čitati četiri glumice, koje će kroz književna djela mališane uvesti u bajkovite svjetove. Želja nam je da u čarobnoj i prijatnoj atmosferi najmlađa publika doživi pozorište na drugačiji način - rekla je Marićeva.

Talentovana glumica je istakla da se publika za kulturu ne pronalazi, već stvara i to ozbiljnim i sistematičnim radom koji traje dugo i čiji se rezultati vide mnogo generacija u budućnosti, ali da se trud mora isplatiti iako vrijeme u kojem živimo nije pretjerano naklonjeno ni kulturi ni strpljenju.

- Kultura je oduvijek živi svjedok sukoba i društvenih previranja, ali i izvor saradnje i izgradnje povjerenja među narodima, zajednicama i pojedincima. Koliko mi je poznato, u RS, nažalost, nemamo strategiju za razvoj publike i kulturne animacije. U razvijenim zemljama postoji model gdje se pojam kulturnog planiranja postavlja kao osnovni uslov bavljenja kulturom za ustanove kulture, nevladine organizacije i druge. Potrebno je krenuti od lične inicijative i akcije, što već godinama unazad većina kulturnih radnika, umjetnika i pokušava - zaključila je ona.

Podrška

Marićeva je istakla da je neophodno osvijestiti ljude o važnosti ovakvih događaja.

- Tu, prije svega, mislim na institucionalni sektor, jer su budžeti za ovakve projekte jako mali. Pozorišta su institucije koje proizvode kulturne proizvode, a svaki proizvod košta. Kada se radi na jednoj predstavi, angažovan je veliki broj ljudi, a ljudi su kadrovi koji imaju svoju cijenu. Pored izrade scenografije i kostima, tu je i mnogo uložene energije, planiranja i organizovanja. Zato je potrebno razumijevanje, poštovanje i podrška državnih i gradskih institucija kako bismo društvu ponudili kvalitet u produkcionom i umjetničkom smislu - rekla je ona.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.