Književnost ne sme da bude jabuka razdora

Mirna Pijetlović
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Književnost ne sme da bude jabuka razdora

Prvenstvena uloga književnosti, bez obzira na to kako ona bila politički manipulisana, je da spaja ljude, a ne da bude jabuka razdora. Bilo bi dobro da pokažemo toliko širine i konačno shvatimo to.

Rekao je ovo za “Glas Srpske” akademik Svetozar Koljević, koji je nedavno govorio na okruglom stolu “Status srpske književnosti u BiH”, koji je organizovalo Društvo članova Matice srpske u Republici Srpskoj.

Dodao je da koliko god mi cijenili svoju pamet i s razlogom i bez razloga, ne bi bilo loše pogledati kako stoji s nekim analognim situacijama u književnosti nekih drugih naroda.

Navodi da u Švajcarskoj postoje tri književnosti i to na francuskom, njemačkom i na italijanskom jeziku. I kod nas imaju tri književnosti, samo što su naše književnosti na zajedničkom jeziku, za razliku od Švajcarske.

- Mislim da nema drugog primera da su vekovima tri različite nacije u različitim društvenim i državnim uređenjima živele zajedno i to uprkos ogromnim kulturološkim razlikama i podelama. Te razlike između pravoslavlja i katoličanstva su evropska granica, a razlika između islama sa jedne strane i pravoslavne i katoličke tradicije je svetska granica - pojasnio je Koljević.

On je dodao da zbog tih kulturoloških razgraničenja te tri književnosti se po svom odnosu prema istoriji, koji nikad sa te tri tačke ne može biti istovjetan, duboko i razlikuju.

- Što se tiče srpske književnosti, ona ima još jednu osobenost da je ogromnim delom regionalno utemeljena i to zahvaljujući stranoj vlasti. Vekovima su Srbi bili pod stranom dominacijom i kad uzmete srpsku književnost u BiH, videćete da ona počinje sa Filipom Višnjićem, Starcem Milijom, Tešanom Podrugovićem. Temelji narodne poezije i najbolje što je Vuk zabeležio i što je odjekivalo u delima desetina naših najvećih pisaca, od Njegoša do Andrića, e to je u našim korenima - istakao je Koljević.

U tim korijenima, kaže Koljević, nastale su i velike pjesničke gromade srpske književnosti od Jovana Dučića, Alekse Šantića, do Rajka Noga, Đorđa Sladoja. Tu su svakako i prozni pisci, kao što su Petar Kočić, Svetozar Ćorović, Branko Ćopić, Ivo Andrić, tako da srpska književnost u BiH čini jedan od tih kamena temeljaca svekolike srpske književnosti. I ona se tako, ističe Koljević, treba i posmatrati.

- Srpska književnost je imala brojne dodirne tačke i sa hrvatskom i sa bošnjačkom književnošću. Ako uzmemo pisce kao što su Meša Selimović i Skender Kulenović, videćemo da je samo rani Meša pisac koji nije etnički obeležen. U nekim delima je duboko ukorenjen u tradiciji islamske kulture. Koliko god se on odnosio ovako ili onako prema tradiciji, vi ničim niste tako duboko vezani kao onim protiv čega se bunite - mišljenja je Koljević.

Kada je u pitanju Skender Kulenović, kaže Koljević, jasno je da je “Stojanka” duboko u tradiciji srpske književnosti i da to nije samo pitanje imena. Isto tako neke njegove drame nisu bile posebno etnički obilježene.

- To sve govori o razlikama na ovom tlu, ali njegova ponornica, koja je krajnji domet njegovog proznog izraza je opet duboko u islamskoj tradiciji - kaže Koljević o Kulenovićevom stvaralaštvu.

Prema mišljenju akademika Svetozara Koljevića, pisci treba da imaju dvojno državljanstvo, kao što Svift, Džojs, Jejts, pripadaju engleskoj književnosti u svakoj njenoj istoriji. Međutim, napominje Koljević, oni pripadaju i irskoj književnosti.

On je dodao da bez obzira na takve odnose, književnost ipak spaja ljude, te da je ista stvar i sa engleskom i američkom književnošću, u kojima su neki pisci nezaobilazni u novijim istorijama obje književnosti.

-         Mislim da se takvi veliki pisci, posthumno, ni dan danas ne ljute zbog toga što pripadaju i jednoj i drugoj književnosti. To bi trebalo i mi da shvatimo i primijenimo u našoj književnosti, zaključio je Svetozar Koljević.

Čerčil

- Odnosi Iraca i Engleza bili su takvi da na kraju Drugog svetskog rata, kada su Čerčila pitali: “Kada će se konačno završiti taj rat sa Ircima?”, on je odgovorio da je to ipak verski rat i da će se verovatno završiti na strašnom sudu - ispričao je Koljević.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.