Književnost na ledini pogubna za pismenost

BANjALUKA - Roman ovogodišnje dobitnice NIN-ove nagrade za najbolji roman 2010. godine, "Ono što oduvek želiš" književnice Gordane Ćirjanić, promovisan je u četvrtak uveče u Vijećnici Banskog dvora Kulturnog centra.

Književne nagrade su, po riječima Ćirjanićeve, ostale jedan od rijetkih mostova između pisca i čitaoca.

- Književnost je u doba socijalizma bila i te kako dotirana, da bi se sada u periodu tranzicije našla na ledini, odnosno na brisanom prostoru i zavisi isključivo od tržišta, što je pogubno za pismenost - kazala je Ćirjanićeva.

Prema njenim riječima, agilnih listova i časopisa više nema, jer niko nema novca da ih izdaje.

- Druge zemlje koje takođe pripadaju tzv. malim jezicima, mnogo mudrije ulažu u pismenost. Vrednovanje knjiga se svelo na trgovce i novinsku kritiku koja podrazumeva samo jedno paušalno procenjivanje. Nema više tumačenja knjiga - ocijenila je Ćirjanićeva.

Nagrade su važne, smatra ova književnica, pogotovo NIN-ova, ali društvena priznanja nisu i ne mogu biti najvažnija motivacija za istrajnost na izabranom putu.

Roman "Ono što oduvek želiš" je dat u obliku pisma starijeg brata mlađem, koji na pragu starosti svodi životne račune, govoreći, između ostalog, i o trogodišnjoj ljubavnoj vezi sa njegovom ženom. Njegovo kazivanje povremeno prekidaju slike sa malog ekrana, scene iz krimi TV serija, kojima je glavni junak opčinjen.

O romanu su na promociji u Banjaluci, pored autorke, govorili i književnici Mileta Aćimović Ivkov i Tanja Stupar-Trifunović.

Autorka ističe da roman "Ono što oduvek želiš", koji je angažovan i tiče se svih nas, ne daje nikakve odgovore, nego postavlja nova pitanja, a to su kako se nositi sa modernim životom i savremenim svijetom.

- U tematsko središte romana čiji je naslov toliko obremenjen ironijom, upisana je psihoemotivna i egzistencijalna drama glavnog junaka Slobodana. On je zapravo zavisnik od gledanja televizije i to rijaliti šoua, čijim smo bizarnostima, kao voljni ili nevoljni voajeri svi do temelja zahvaćeni. Zbog toga pomišljamo da je to jedan normalan, čak kulturan i moralno poželjan vid ponašanja - rekao je Mileta Aćimović Ivkov, koji je bio u ovogodišnjem žiriju NIN-ove nagrade.

Kako je istakla književnica Tanja Stupar-Trifunović, drama glavnog junaka se odvija i ispred i u televiziji, a "televizija može biti metaforična kutija neispunjenih želja".

Gordana Ćirjanić kazala je da njen junak ne gleda rijaliti programe, nego ih prezire, iako je i sam radio u njihovoj produkciji. On gleda, kao zavisnik, serije o forenzičarima.

- Slobodan je atipičan junak. To je junak našeg vremena koji je podlegao "narkozi" televizije. Kroz narativne niti romana pokušala sam provući današnji televizijski program koji je "opsjednut" seksom i smrću - dodala je Ćirjanićeva.

Biografija

Gordana Ćirjanić je književnica iz Beograda rođena 1957. godine. Prevodila je sa španskog i engleskog djela Luisa Sernude, Huana Oktavija Prensa, Huana Rulfa i Oskara Vajlda. Za roman "Pretposlednje putovanje" dobila je nagradu "Žensko pero" za 2000. godinu, a isto priznanje pripalo joj je i 2007. godine za roman "Poljubac". Piše pjesme, eseje, romane i zbirke priča.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.