Kako čitamo Andrića i kako Andrić čita nas

BEOGRAD - Tribinom "Kako čitamo Andrića i kako Andrić "čita" nas: južnoslovenske/zapadnobalkanske kontroverze u ogledalu književnosti" u utorak uveče je počela manifestacija "Andrić naš sagovornik".

Profesor doktor Tihomir Brajović osmislio je tribinu, a organizatori su Kulturni centar Beograda povodom pola vijeka Andrićeve Nobelove nagrade, javio je Tanjug.

Prema ideji Brajovića, koji je bio moderator debate, ovo nije puki omaž, već pokušaj da se razumije Andrićeva aktuelnost i prisustvo u kulturnoj i književnoj javnosti danas.

Brajović je okupio književnike Miljenka Jergovića, Gorana Samardžića i Muharema Bazdulja, Vladimira Pištala i Vladimira Kecmanovića, kojima je zajedničko da su svi rođeni u BiH, kao i Andrić.

Kao polaznu tačku za razgovor koji je pred prepunom dvoranom trajao puna tri časa, Brajović je uzeo odlomak iz Andrićeve priče "Pismo iz 1920", koji je poznat po tome što su ga u svijetu navodili kao "ključ" za razumijevanje sukoba u BiH tokom devedesetih godina minulog vijeka.

To je bio "okidač" da se razvije debata o identitetima, civilizacijskim razlikama, afinitetima i animozitetima o kojima je pisao Andrić i koliko su oni i dalje prisutni u BiH.

Neminovno se došlo i do pitanja Andrićevog identiteta i ukoliko je on, kako se sam deklarisao, srpski pisac i dalje pisac Bosne, jer je o njoj pisao, i Hrvatske s obzirom na roditelje koji su bili bosanski Hrvati.

Učesnici tribine postavili su i neka značajna pitanja kao: koliko je danas ostalo od Bosne kakva je u Andrićevim djelima i da li je tragika tog svijeta baš u tome što je i danas isti kao prije više od jednog vijeka da u njemu vladaju strah i mržnja.

Brajović je zaključio debatu Andrićevim citatom da "misli da smo se razumjeli, iako nismo mogli da se sporazumijemo".

Večeras će biti održana tribina "Između svetlosti i mraka: enigma Andrićeve erotike" na kojoj će učestvovati Jelena Pilipović, Marija Grujić, Petar Jevremović, Mihajlo Pantić i Tihomir Brajović.

Srpski pisac

Miljenko Jergović smatra da, bez svake sumnje, Andrić pripada srpskoj književnosti, jer je on tako odredio. Drugi su insistirali da on pripada jugoslovenskoj, jer je zastupao ideju jugoslovenstva i povremeno je pisao ijekavicom, a kada su vrijeme i teme zahtijevali, koristio je i turcizme.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.