"Jugoslavija, moja otadžbina" u Banjaluci: Raspad porodice u vrtlogu nestanka države

Ilijana Božić
"Jugoslavija, moja otadžbina" u Banjaluci: Raspad porodice u vrtlogu nestanka države

BANjALUKA - Potraga za ocem i ličnim identitetom, borba sa unutrašnjim demonima i duhovima prošlosti, stradanje porodice u vrtlogu propasti jednog svijeta u koji se vjerovalo prožima predstavu "Jugoslavija moja otadžbina", koja je izvedena u takmičarskom programu šeste festivalske večeri na Teatar festu "Petar Kočić" u Banjaluci.

Komad je rađen u koprodukciji Gledališča Koper, Pozorišta Prijedor i Fondacije "Fridrih Ebert", po istoimenom romanu Gorana Vojnovića, a prvi put je izveden na sceni Narodnog pozorišta RS.

"Jugoslavija moja otadžbina" probudila je nostalgiju, ali na momente i strah, vraćajući nas u vrijeme koje je ljudima na ovim prostorima obilježilo život. Sumnje i strah, pitanja bez odgovora, potraga za ocem koji je ratni zločinac, odrastanje djeteta u ratu i traume dio su Vladana, junaka kojeg je na sceni Narodnog pozorišta RS dočarao mladi slovenački glumac Blaž Popovski.

Oca, Srbina, oficira JNA Nedeljka Borojevića, koji je na spisku ratnih zločinaca koje traži Haški tribunal, igra glumac Narodnog pozorišta RS Boris Šavija. Otac je metafora čitave zemlje, on se, kao si vi drugi likovi, raspada, kao što se raspada i ta zemlja. Svi oni čeznu za bezbrižnim ljetom i životom koji je preko noći nestao.

Oca i sina, dva suprotstavljena svijeta, sukobljena jedan u drugom, na putu spoznaje prate junaci koje igraju Mojca Partljič, Aleksandar Stojković, Igor Štamulak, Željko Erkić, Lea Cok, Miljka Brđanin, Dean Batoz i Mirela Predojević. Komad je rađen u režiji Marka Misirače, a dramatizaciu teksta potpisuju Ivan Velisavljević i Aleksandar Novaković.

Selektorka Teatar festa Slađana Zrnić istakla je da ova predstava u potpunosti odgovara zadatim Kočićevim  riječima sudbina i usud.

- Kada kažemo da je slogan "Snaga zemlje", referišemo se na snagu države. Ako živite u zemlji koja rasturi porodicu, onda znamo koji je kontekst snage zemlje - istakla je Zrnićeva.

Dodala je da je riječ o kompleksnoj temi, te da je bilo potrebno da tako nešto vidimo na sceni Banjaluke, Republike Srpske i BiH.

- Kad sam gledala ovaj komad, shvatila sam da mi je žao što nije bio dio Narodnog pozorišta RS, kako je bilo planirano, i drago mi je da se ukazala prilika da, sa te strane, ispravim neku vrstu nepravde - rekla je ona.

Reditelj Marko Misirača je naglasio da je banjalučka premijera ove predstave simbolično održana na dan premijere u Prijedoru.

- Postojale su neke teške okolnosti, "kovid", između ostalog, mnogo toga se urotilo kada smo počeli da radimo komad, ali završilo se divnim momentima. Ova predstava je nastojala da bude sve, samo ne neki pamflet. Ona otvara mnogo više pitanja nego što deluje na prvi pogled, kada glavni junak otkrije da je njegov otac živ i da je raspisana poternica za njim - kazao je Misirača.

Objasnio je da su nastojali da ne prave didaktičku predstavu, te da smatra da su uspjeli u tome da svakog od likova sagledaju u njegovoj usamljenosti i tragičnosti, da uđu u cipele svakog od njih i na kraju da ne daju neki odgovor jer to nikad nije dobro.

- Da li je potrebno i da li je dobro odbaciti teret predaka, ono što nosiš sa sobom i poći u život bez toga ili poneti nešto od toga što ti preci donose, a naći način da se nosiš sa tim u životu. Postavlja puno pitanja i svima nama je mnogo značilo dok smo radili i razgovarali o tome. Pravog odgovora nema i svako može da ga nađe u sebi - dodao je Misirača.

Govoreći o predstavi, glumac Boris Šavija je naglasio da je blagodat što su  glumci iz tri ansambla postali jedan. Pričajući o odnosu oca i sina koji gledamo u predstavi objasnio je da u tom odnosu ima ima nešto arhetipsko što bi trebalo da postoji jer su mlađe generacije, po pravilu, progresivnije od svojih predaka. Prema njegovim riječima, njegov junak Nedeljko Borojević je čovjek koji je izrastao u vojsci.

- Njega je vojska primila kad je bio mali. To je njegovo ustrojstvo i on nikad ne može da pojmi da ostavi JNA, da izda vojsku na kojoj se zasniva cijeli njegov život. Njegov usud se zasniva na tome da je on vojnik jedne državne vojske. On stvari ne može da gleda na drugačiji način, a, opet, imate njegovog sina koji stvari gleda iz potpuno drugačije vizure. Njih dvojica su kao vozovi koji prolaze jedan pored drugog velikom brzinom, ali različitim šinama. Njihova poimanja svijeta ne mogu da se sudare i to je bolno u cijeloj toj priči - objasnio je on.

Istakao je da je generala Borojevića gledao kao čovjeka koji ima komandnu odgovornost i koji se rukovodio svojim principima.

- To je tragika ove priče, što se jedna porodica raspala zbog različitih principa. Ko zna šta je svako od nas u stanju da uradi kad mu se okolnosti promijene - kazao je Šavija.

Interesantno je da glumac Blaž Popovski, kada su počeli pripremati predstavu, nije znao nijednu riječ srpskog jezika.

- Na prvim probama nisam ništa razumio, bio sam stidljiv, uplašen, jer je lik Vladana bio prvi put da igram u predstavi takvog kalibra. Korona mi je dala vremena da usavršim jezik. Puno mi je pomagala i lektorka iz Banjaluke - rekao je Popovski i dodao da je ovo bilo dobro iskustvo koje bi poželio svakom mladom glumcu.

Posljednja takmičarska predstava "Šćeri moja" Crnogorskog narodnog pozorišta biće odigrana večeras od 20 časova. Komad je nastao po tekstu Maje Todorović, a u režiji Ane Vukotić.

Teatar fest, koji se ove godine održava pod sloganom "Snaga zemlje" biće zatvoren sutra kada će biti održan koncert "Muzika kroz vijekove" i dodijeljene nagrade pobjednicima.

Na koncertu nastupiti Sara Vujošević Jovanović (sopran), Dmitrij Grinih (bariton) i Amir Džaković (klavirska pratnja).

Saradnja

Rediteljka i direktorka Gledališča Koper Katja Pegan istakla je da ovo nije njihova prva koprodukcija.

- Radimo sa pozorištima sa prostora cijele bivše Jugoslavije. Ideja za ovu predstavu je došla iz Banjaluke i prvi put se desilo da nisam ja ta koja želi da radi, nego da me neko pozove i bila sam srećna. Dogovorili smo se da Marko radi taj tekst, za koji su baš potrebni slovenački glumci. Bilo mi je savršeno jasno da je to tekst za nas i da je to predstava za Istru u kojoj živimo - poručila je Peganova.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana