Jezik kičma duhovnosti

BANjA LUKA - Četvrti tom Srpskog biografskog rečnika u izdanju Matice srpske promovisan je u petak u banjolučkom Banskom dvoru Kulturnom centru.

Na predstavljanju ovog kapitalnog djela govorili su glavni i odgovorni urednik rječnika i predsjednik Matice srpske Čedomir Popov, istoričar Rade Mihaljčić i književnik Zoran Kostić.

- Srpski biografski rečnik je delo jednog lukavstva uma. Kada smo došli na ideju za rečnik bilo nam je gotovo nepojmljivo da Srbi nemaju kapitalnu knjigu, kao svi drugi integrisani narodi. Znanja o Srbima, da li slučajno ili namerno su bila potisnuta - istakao je Čedomir Popov.

Prema njegovim riječima, uz ogromne pripreme je počelo sakupljanje materijala za ovu "personalnu istoriju Srba".

- Saradnici su u pripremi pročitali više od 900 knjiga, ispisivali nekrologe i konsultovali potomke onih čija imena se nalaze u rečniku - rekao je Popov.

Rade Mihaljčić je istakao da je rječnik rezultat rada vrijednih ljudi.

- Matica je okupljala postdiplomce koji su radili bez novčane nadoknade. Dolazili su i saradnici iz Republike Srpske. Selekcija se vršila sama po sebi i samo entuzijasti su ostajali - naglasio je Mihaljčić i dodao da je ovaj rječnik dokaz da se na jednom mjestu mogu predstaviti imena ljudi iz svih oblasti djelovanja.

- Jezik je kičma duhovnosti, a srpski jezik pokazuje veliki stepen smrtnosti i samim tim je ugrožena naša svekolika duhovnost - rekao je Zoran Kostić.

On je naglasio da su kapitalni rječnici garant nacionalne besmrtnosti i da je Srpski biografski rečnik doprinos sistematizaciji nauke i duhovnosti našeg naroda.

- Rečnik vraća zaslužne na mjesta koja im pripadaju u kolektivnom nacionalnom pamćenju - istakao je Kostić.

Ovo djelo je zamišljeno kao višetomna "personalna enciklopedija" u kojoj će se naći biografije svih Srba i pripadnika drugih nacija, koji su ostavili značajan trag, prvenstveno stvaralački, ali i rušilački, u istoriji srpskog naroda, od utemeljenja srpske državnosti u osmom vijeku, do kraja Drugog svjetskog rata.

U dugom nizu od oko 25 hiljada imena svoje mjesto su pronašli vladari, duhovnici, prosvjetitelji, vojskovođe, borci za nacionalna i ljudska prava, vodeće ličnosti iz svijeta politike, umjetnici, dobrotvori, novinari, publicisti, graditelji, arhitekte, medicinari, sportisti i mnogi drugi.

Biografije

U prva četiri toma objavljene su biografije Ive Andrića, Aleksandra Prvog Karađorđevića, Aleksandra Obrenovića, Josipa Broza Tita, Ilije Garašanina, Đure Daničića, Jovana Dučića, Jovana Jovanovića Zmaja, Vuka Karadžića, Radoja Domanovića, Nikolaja Velimirovića i mnogih drugih ličnosti, među kojima su i one do sada nepoznate široj javnosti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.