Irena Soldat-Vujanović: Sarajevske institucije koče preregistraciju

Sedam sarajevskih ustanova kulture nisu državne institucije kulture, a nose predznak bh, jer su do početka sukoba u BiH bile osnovane od strane Skupštine SR BiH. Te institucije bile su obavezne da izvrše preregistraciju shodno njihovim novim osnivačima, što još nisu učinile.

Rekla je ovo u intervjuu "Glasu Srpske" Irena Soldat-Vujanović, pomoćnik ministra za kulturu Republike Srpske i dodala da se pronašao "zaobilazan" i "ozakonjen" način kako ih prevesti u institucije države, a da pri tom Ministarstvo civilnih poslova preuzme finansiranje nekih od njih, bez obzira na to što nema ustavnog uporišta za to.

- Činjenica je da je najveći broj zbirki, pokretnih dobara, umjetničkih djela smješteno u Zamaljskom muzeju, Galeriji u Sarajevu itd. To ne znači da Muzej RS ili Muzej savremene umjetnosti RS nemaju vrijedne i značajne zbirke. Treba doći i pogledati zbirke muzeja u Banjaluci i svako će se uvjeriti da nije čak ni potrebno navoditi da su zastupljena sva tri konstitutivna naroda, jer postoji etički kodeks za sve muzejske radnike i sve muzeje koji sve to podrazumijeva - istakla je Soldat-Vujanović.

* GLAS: Kako komentarišete činjenicu da su se kulturne institucije FBiH "samoprozvale" državnim institucijama, znajući da prema Dejtonu u BiH ne postoje državne institucije kulture?

SOLDAT-VUJANOVIĆ: Osnivač se mora tražiti u drugom entitetu, jer nikada nije ispoštovan Vašingtonski sporazum u kojem se garanti obavezuju da preuzmu nadležnost nad svim institucijama koje nisu taksativno pobrojane kao državne, a tu spada i sedam ustanova koje su do sada trebalo da dobiju svog osnivača. Možda je to razlog što zakoni bivše BiH, koji su se odnosili na ove ustanove, u najvećem broju nisu mijenjani, zarad tih istih ustanova, jer je Dejtonom predviđeno da sve institucije koje nisu državne primjenjuju postojeće zakone BiH, dok se ne odluči drugačije. Ustavom je propisano "da sve vladine funkcije i ovlašćenja koje se ovim Ustavom izričito ne dodjeljuju ustanovama BiH, biće one koje postoje u entitetima". Decidno su određene nadležnosti ustanova BiH, među kojima nema "državnih institucija kulture".

* GLAS: Niko od nadležnih institucija u FBiH nije preuzeo osnivanje institucija kulture, pa se taj problem usmjerava na državne organe BiH?

SOLDAT-VUJANOVIĆ: Tako je, a sve u namjeri da im se nametne razmatranje ovog problema. Tako je uvedeno finansiranje tih sedam ustanova, a na taj način je djelimično izvršena promjena nadležnosti, samom činjenicom da se svake godine izdvaja tekući grant od preko 2.000.000 maraka iz budžeta BiH za potrebe tih ustanova. Postupak prenosa nadležnosti finansiranja tih ustanova sa kantonalnog nivoa na nivo Ministarstva civilnih poslova traje već dugi niz godina, a osnovni cilj je zapravo da se makar neke od njih ustoliče na državni nivo. Ovakva nastojanja podržao je i OHR preporukom da se finansiraju sredstvima iz državnog budžeta namijenjenim za BiH institucije. Kako nije bilo ustavnog ni zakonskog uporišta za to finansiranje, pronalaženi su razni načini kako da se težište finansiranja prebaci sa Kantona Sarajevo i sa federalnog Ministarstva kulture i sporta na Ministarstvo civilnih poslova. Uobičajena procedura načina finansiranja tih sedam institucija, a koja obavezno mora biti ozakonjena, je donošenje Zakona o budžetu institucija BiH i njihovih međunarodnih obaveza, koji se usvaja svake godine.

* GLAS: Da li se institucije kulture Republike Srpske finansiraju iz budžeta Ministarstva civilnih poslova BiH?

SOLDAT-VUJANOVIĆ: Institucije kulture čiji je osnivač Vlada RS, djelimično se finansiraju iz budžeta Ministarstva civilnih poslova. Posljednje tri godine Ministarstvo civilnih poslova je učinilo veliki napor kako bi sve zainteresovane institucije kulture učestvovale ravnopravno na objavljenom konkursu. Istina jeste da je sedam banjalučkih institucija obezbijedilo dio finansijskih sredstava iz budžeta države, ali se mora reći da su ta sredstva zaista minorna u odnosu na ona sredstva koja se dodjeljuju sarajevskim ustanovama.

* GLAS: Kakvo je objašnjenje za dvostruke aršine u finansiranju institucija kulture?

SOLDAT-VUJANOVIĆ: Komentari koji dolaze iz drugog entiteta su da je banjalučke institucije kulture osnovala Vlada RS, te samim tim obezbjeđuje i sve njihove troškove, za razliku od sarajevskih sedam institucija, "koje nemaju svoga osnivača pa im Ministarstvo civilnih poslova mora davati novac".

* GLAS: Koliko novca je izdvojeno iz budžeta za finansiranje kulturnih institucija RS u 2011. godini?

SOLDAT-VUJANOVIĆ: Sredstva koja su planirana za institucije kulture RS u 2011. godini iznose 10.406.265,00 KM. To podrazumijeva da imamo sredstva za plate, materijalne troškove i programske aktivnosti. Međutim, stavka koja je najmanja do sada i koja se stalno značajno smanjuje je stavka za programske aktivnosti, iz razloga što je to jedina stavka koja se može donekle mijenjati u odnosu na plate. Ona se značajno smanjila u posljednje dvije godine, što je posljedica sveukupne globalne krize, a što se odražava na kvalitet i kvantitet programa institucija kulture Republike Srpske.

Budžet

* GLAS: Koliki je bio budžet za kulturu Republike Srpske, a koliki Federacije BiH u prošloj godini?

SOLDAT-VUJANOVIĆ: Tvrdeći da osnivač rješava sve kao što je slučaj u RS, zapravo je pokušaj da se naše institucije "izbace", ili da im se sredstva Ministarstva civilnih poslova znatno umanje, kako bi sarajevske institucije dobile što više sredstava. U 2010. godini samo 20 odsto sredstava je dodijeljeno institucijama RS, a 80 institucijama u Federaciji BiH. Tako je budžet za kulturu Federacije BiH u 2010. godini iznosio 7.792,998.00 KM, budžet za kulturu Kantona Sarajevo 22.018.900,00 KM, dok je budžet za kulturu Republike Srpske iznosio 11.757.000,00 KM - rekla Irena Soldat-Vujanović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.