Internet zatvara vrata biblioteka

BANjA LUKA - U invaziji modernih mas-medija i elektronskih sredstava (televizija, kompjuter, Internet), koja svojim rigidnim klišeom otuđuju dete od čitanja i nude mu gotov proizvod u vidu igrice, fotomontaže, jeftinih i degutantnih emisija zabavnog karaktera, lažnog sjaja i(li) virtuelnog sveta, evidentno je da se književnost za decu našla u vrlo teškoj situaciji.

Ovo je za "Glas Srpske" rekao pisac za djecu Tode Nikoletić, koji smatra da mogućnost da se putem Interneta dođe prečicom do fabule nekog književnog djela obaveznog u školskom programu i u lektiri, sve više zatvara vrata biblioteka i čitaonica.

- Sve to se odražava i na pisce, jer je sve manje interesovanja za neko književno delo. Otuda je u ponudi vrlo malo pravih i dobrih književnih dela za decu, što se, opet, odražava na ukus i vaspitni kod mladog bića. Dinamika kojom teku informacije putem vizuelnih i komunikativnih medija nemilosrdno utiče na mladog čoveka da je nestrpljiv, razdražljiv, pohlepan i nezainteresovan za prave vrednosti, pa tako i za knjigu - rekao je Nikoletić.

Stvaralaštvo za djecu je, dodao je on, značajno za razvoj njihove svijesti, pedagoške distinkcije, humanosti, etike i ljubavi prije svega.       

- Mnogo je korisnije kada na osnovu opisa nekog lika u romanu za decu, dete samo stvori sliku o njemu, nego što će mu to režiser ili kostimograf dočarati u nekom filmu ili drami.

Dobra knjiga se čita lagano i u kontinuitetu, za razliku od filma koji odgledamo za sat ili dva - istakao je Nikoletić.

Prema njegovim riječima, dobra knjiga se čita po nekoliko puta.

- Ona se analizira i iz nje se primenjuju iskustva na sopstvenom životu. Svako izgrađeno i moderno društvo je svesno koliko popularizacija književnosti za decu utiče na duhovno stanje i svest budućih građana, odnosno nosilaca društvenih promena. I svako razvijeno društvo vodi računa o svom vrednosnom kriterijumu oličenom kroz velikane književnosti - kazao je Nikoletić.

Djela kao što su "Orlovi rano lete", "Dječaci Pavlove ulice", "Družina Pere Kvržice", "Plavi čuperak" bila su putokaz u formiranju etičkih i estetskih vrijednosti djeteta.

- Književnici i fariseji kao što su Branko Ćopić, Mato Lovrak, Petar Kočić, Stevan Raičković, Miroslav Mika Antić, Aleksandar Vučo, Duško Radović, bili su nacionalni heroji i najveći prijatelji dece.

Opadanje interesovanja za čitanje, nastavio je on, rezultiralo je niskim nivoom svijesti, brutalnošću, neukusom, pa čak i duhovnom otuđenošću, što se odrazilo na sve slojeve društva, a ponajviše na djecu u periodu ratova i razaranja.

- Nada da će biti bolje su novi pisci koji dolaze na književnu scenu, kao što su Dejan Aleksić, Igor Kolarov, Uroš Petrović, Velimir Ralević, Jovo Knežević i drugi. Uz književne klasike kao što su Ršumović, Erić, Ešić, Bekrić, Zubac, Odalović, Stojković, ta nada je svetlija, realnija i sve prisutnija - rekao je Nikoletić.

Vremeplov za budućnost

Ako se osvrnemo na period kraja osamdesetih 20. veka, evidentno je da je više bilo ljubitelja knjige. Knjiga je bila pokretač svih avangardnih promena. Knjiga je bila svedok svih društvenih događaja. Knjiga je, pogotovu za decu, bila vodič u svet, putna karta za povratak u bajkovitu prošlost i vremeplov za budućnost.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.