Ilija Zajcev, ruski pozorišni režiser: Ljudske želje i ambicije vječna tema teatra

Zapravo to zaista jeste prava međunarodna dramska radnja. Počelo je kada me je u novembru dekan GITIS-a pozvao i predložio da postavim predstavu sa studentima u Banjaluci. Zvučalo je kao kul avantura pa nisam dugo razmišljao. I bio sam uzbuđen što ću se ovdje ovog proleća upoznati sa ovim mladim, svježim ljudima.

Rekao je ovo za "Glas Srpske", talentovani ruski reditelj Ilija Zajcev, koji je ovih dana bio gost Banjaluke, režirajući na sceni Studentskog kulturnog centra Univerziteta u Banjoj Luci (SKC UNIBL) premijerno izvođenje predstave "Dva viteza iz Verone", klasično djelo Viljema Šekspira i objašnjavajući kako je došlo do toga da ruski reditelj radi djelo engleskog dramaturga u srpskom teatru? Ovo je ujedno i prva premijera stranog reditelja u SKC-u, što ovaj događaj čini posebno značajnim za banjalučku kulturnu scenu, budući da je publika imala priliku da uživa u savremenoj adaptaciji klasične priče o ljubavi, prijateljstvu i časti, koja je, kako sam Zajcev navodi, predstavljena kroz prizmu mladalačke energije, neizvjesnosti i dubokih ljudskih dilema, koja ga je privukla tokom rada na školovanju.

- Imali smo semestar Šekspirovih komedija u GITIS-u i ja sam izabrao ovu predstavu. Zainteresovala me je jer ima neke zaista snažne scene i monologe koji donose današnje teme. I u ovoj predstavi vidim porijeklo Šekspirovih tragedija. Mislim da su njegovi likovi poput Jaga i Edmunda rođeni negdje ovdje. A ova predstava je o mladim i strastvenim ljudima pa sam odlučio da je dobra ideja da je napravim sa studentima.

GLAS: Tema ove predstave je prijateljstvo, ljubav i nevjerstvo, teme stare koliko i čovječanstvo, ali i dalje podjednako relevantne danas Moglo bi se čak reći da u ovoj eri iskrivljenih moralnih vrijednosti nikada nisu bile relevantnije

ZAJCEV: Za mene je glavna tema ove predstave da želje i ambicije uništavaju čovjeka iznutra i sve oko njega. I mislim da je to zaista relevantno za danas.

GLAS: Vi ste mladi umjetnik, radite sa mladim ansamblom, u drugačijem okruženju i na drugačijem jeziku. Koliko je u praktičnom smislu teško režirati predstavu pod takvim okolnostima?

ZAJCEV: Prilično je teško, jer pozorište je zaista pitanje nijansiranog djelovanja pa često moramo da pronađemo pažljive riječi i naravno imali smo nekih problema zbog jezičke barijere. Ipak, glavna stvar je da su glumci imali veliku želju za radom. I mislim da ako neko zaista želi da razumije nekoga- razumjeće.

GLAS: Prirodno stanje mladog umjetnika jeste da se pobuni protiv klasike, ali Vi režirate Šekspira, radili ste djela Harolda Pintera i Čehova. Da li su klasici postali avangardni u odnosu na ono što se danas nudi publici kao moderno pozorište?

ZAJCEV: Ako pogledate istoriju pozorišta, vidjećete da je avangardnim djelima često bila potrebna upravo klasika da bi napravili eksperiment na sceni. Ali govoreći o meni, ja samo biram predstave koje mi se sviđaju i koje osjećam kao aktuelne i nije mi bitno u kojem vremenu je predstava napisana.

GLAS: Kad smo već kod Pintera i Čehova, zašto su baš komadi ova dva dramska velikana izabrana za Vaše pozorišne režije?

ZAJCEV: "Galeb" je predstava o pozorištu. Na četvrtom kursu sam osjetio potrebu da formulišem svoj osjećaj za profesiju i ova predstava mi je pružila tu priliku. Kada smo već kod Pintera, on mi je veoma blizak autor zbog njegovog humora i skrivene u njemu strepnje od igre. I volim djela gdje ne možete definisati žanr. On je apsurdista, ali u njegovim dramama nema ničeg nestvarnog. Može se reći da otkriva paradokse života i poslije toga se osjećate ogoljeno.

Budućnost

GLAS: Kako vidite rusko pozorište danas i pozorišne trendove uopšte u 21. vijeku, koliko je pozorište poželjno i neophodno kao dvomilenijumska umjetnička forma za ljude u eri digitalne tehnologije i sve bržeg života modernog doba?

ZAJCEV: Vidim rusko pozorište u zaista lošoj situaciji zbog nedostatka bilo kakvog smisla i želje da se upušta u složene i smjele ideje. Ali publika je veoma gladna za ovim, jer nam je u našem ludom vremenu zaista potreban prirodni dijalog licem u lice. A pozorište pruža ovu priliku.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.