I zidovi imaju jezik

Predmet interesovanja današnjih grafitera su politička dešavanja, socijalne teme u procesu tranzicije, siromaštvo, ljudska prava. O tome svjedoče grafiti: "Ne kradi! Država mrzi konkurenciju", "Mi ne krademo od bogatih već samo vraćamo oteto", "Ko uči znanje, ko krade imanje"

GRAFITI nam ponekad više govore o stvarnosti nego čitave sociološke studije od nekoliko stotina stranica. Oni su neka vrsta izraza duhovne situacije vremena, kolektivnog stanja duha, opis stvarnosti, kaže u intervjuu za "Glas Srpske" publicista i satiričar Đorđe Latinović, čija je nova knjiga pod nazivom "Dobro došli u svijet ubleha" izazvala pažnju čitalačke publike. 

Latinovićevo bavljenje grafitima bacilo je novo svjetlo na poruke sa zidova kao savremeni urbani fenomen i dio kulturnog identiteta svakog grada.

? U Vašu knjigu "Dobro došli u svijet ubleha" uvršćeni su grafiti iz gradova BiH. Šta je to što je odlika grafita ovog vremena?

Grafiti su urbana subkultura mladih, uglavnom alternativno ili kontrakulturno usmjerena u odnosu na vladajući mejnstrim u kulturi i društvu. Grafiti su folklorna pojava novijeg datuma, medij nove generacije mladih ljudi izgubljenih u urbanim getima velikih gradova. Postoje neke opšte konstante i odlike tekstualnih grafita u svim vremenima koje važe i za ovo naše vrijeme. To su kratkoća i jasnoća poruke, asocijativnost, ponekad dvosmislenost i višesmislenost, tačnost opisa situacije na koju se odnosi i na kraju duhovitost kao možda najvažnija i najprepoznatljivija odlika grafita.

Odlika najboljih i najčešćih grafita našeg vremena je njihova socijalna angažovanost, društvena kritičnost i cinizam pomiješan sa skepticizmom prema stvarnosti. 

? Šta je to što je u žiži interesovanja današnjih pisaca

grafita?

- Predmet interesovanja današnjih grafitera su uglavnom politička dešavanja, socijalne teme u procesu tranzicije, posebno privatizacija, siromaštvo, ljudska prava, neprolazna teme ljudske slobode i pravde, kriminal i korupcija u društvu itd. O tome svjedoče sljedeći grafiti: "Ne kradi! Država mrzi konkurenciju", "Mi ne krademo od bogatih već samo vraćamo oteto", "Vlast stvara glad, glad stvara bijes, bijes stvara revolt a revolt revoluciju", "Ko uči znanje, ko krade imanje". "Bili smo utopija, sad smo Etiopija", "Penzioneri su postali honorarni radnici čistoće - prazne kontejnere".

 ? S obzirom na to da ste se osvrnuli na grafite kroz duži period, koje su to poruke na zidovima bile najinventivnije?

Najčešći službeni grafit iz vremena ranog socijalizma bio je "Živio drug Tito!", koji su ispisivali politički aktivisti. Grafiti alternativaca iz vremena osamdesetih godina socijalizma bili su neki način najinventivniji, najlucidniji, suptilno politični i dozirano filozofični. To je vrijeme pojave panka, "novog vala", "novog primitivizma" i opšte demokratizacije do koje je došlo tih godina. Grafiti devedesetih godina pak, po prirodi stvari, sa narastanjem društvenih i političkih prilika koje su jasno predskazivale dolazak rata bili su po svom sadržaju, temama i porukama grublji, eksplicitniji, direktniji i politički razorniji.

? U nekim gradovima grafiti su u centru, dok su u drugim istjerani na periferiju. Čime to objašnjavate?

Grafiti su odraz i socijalnog stanja u savremenom urbanom društvu. Srećemo ih u onim dijelovima grada, u predgrađima i na periferiji koji su siromašniji, koji su getoizirani i prepušteni djelovanju raznih grupa sa margine društva ili od apsolutnih socijalnih autsajdera. Savremeni turbokapitalizam na Zapadu, u svojoj globalizirajućoj digitalnoj fazi svakako da ne dozvoljava skrnavljenje društvenog mira, ekonomskog sjaja i socijalne kohezije, ispisivanjem subverzivnih poruka na javnim i privatnim površinama u centru grada. U tranzicijskim zemljama još uvijek ih možemo sresti i u centru grada, ali sve manje. Međutim, kada žele nešto važno da saopšte grafiteri nalaze način da to i saopšte ispisujući grafite na vidljivim mjestima u centru grada.

Glas naroda  

Grafiti svojim atraktivnim jezikom, jednostavnošću obično izražavaju ono što svi u društvu misle ali neće ili ne smiju da javno kažu, tako da su oni svojevrstan "glas naroda" ili barem stav neke ćutljive većine, iako ispisani osobenom rukom pojedinca. Grafiti su često izraz urbane gerile, individualnog bunta, protesta i otpora dominantnom i vladajućem političkom mišljenju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.