Her­ce­go­vi­na od je­zi­ka i hu­mo­ra

BANjA LUKA - Književnost mi je dala, a i uzela mnogo. Uzela mi je zabrinutost čoveka da savlada te ogromne knjige, koje istražuje i koje su napisane da ih pročita. To je sigurno osnovni problem pisca, da u datom vremenu savlada veliku književnu građu - rekao je za "Glas Srpske" književnik Radoslav Bratić, čija su izabrana djela u izdanju bilećke "Prosvjete" promovisana u petak u Banjoj Luci.

Autor djela koja su obilježila srpsku književnost, "Slika bez oca", "Zima u Hercegovini", "Pisac i dokument", "Strah od zvona", osvrnuo se na stvaralački period u kojem su nastale ove knjige.

- Dok je čovek mlad, misli da mu je dato beskrajno vreme, a posle vidi da to nije tačno. Sada vidim da mi je književnost dala jedno ogromno zadovoljstvo u čitanju. Mogao sam da živim u željenom vremenu, da nosim razna odela, da jedem hranu kakvu hoću i da učestvujem u različitim ratovima. Ali i da živim u srednjem ili ovom veku - kaže Bratić.

U cjelokupnom književnom opusu Bratić se neprestano vraća svom zavičaju, Hercegovini, iz koje su potekle brojne priče i junaci njegovih djela.

- Hercegovina mi je pravi zavičaj, a u tome leži i jedna jezička tema. Nekada volim i da se našalim, pa kažem da mi u Hercegovini nismo imali ništa osim malo jezika i malo humora - ispričao je Bratić. 

O Bratićevom djelu govorio je i predsjednik bilećke "Prosvjete" Nikola Asanović, koji je istakao da im je ovaj književnik ukazao veliko povjerenje izabravši ih za izdavača svojih izabranih djela.           

Književnik Zoran Kostić je podsjetio na svoje dugogodišnje poznanstvo sa Bratićem i originalnost izraza ovog majstora pisane riječi.   

- U Bratićevim djelima i predmeti pričaju i postaju junaci - rekao je Kostić.

Profesor doktor Miroljub Joković naglasio je veliki značaj Bratićevog književnog djela.

- Gotovo sve značajne nagrade u srpskoj književnosti sa razlogom su pripale Radoslavu Bratiću - kaže Joković.

Djelo

Radoslav Bratić je napisao više drama za radio i televiziju. Pripremio je više antologija tekstova iz inostranih književnosti. Kao urednik u BIGZ-u, uredio je desetak biblioteka domaće i strane književnosti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.