„Hasanaginica“ u Istočnom Sarajevu: Sjedinjenje epskog, dramskog i modernog

ISTOČNO SARAJEVO – Na sceni Narodnog pozorišta Istočno Sarajevo sinoć je izvedena predstava „Hasanaginica“ Gradskog pozorišta Semberija iz Bijeljine, u režiji Dušana Tuzlančića, po dramatizaciji Ljubomira Simovića čuvene narodne balade.

Pozorišna sala bila je ispunjena do posljednjeg mjesta, a publika je uživala u djelu koje na jedinstven način spaja epsko, dramsko i savremeno, a u kojem je učestvovalo deset glumaca.

Glavnu ulogu Hasanaginice tumači Bojana Milanović, koja ističe da je ova uloga od posebnog značaja za njenu karijeru:

– Sa monologom „Hasanaginice“ upisala sam Akademiju umjetnosti u Novom Sadu i ta uloga mi je ostala u srcu. Kada me je Gradsko pozorište Semberija pozvalo, odmah sam prihvatila. Velika je odgovornost danas igrati „Hasanaginicu“, možda i veća nego ikada, ali sam ulogu prihvatila s velikom posvećenošću – istakla je Milanović.

Govoreći o položaju žene u baladi i njegovoj povezanosti sa savremenim dobom, Milanović je naglasila da je Hasanaginica „žena bez imena“, što već samo po sebi odražava njen položaj:

– To zapravo govori o njenom nepoložaju. I danas je ženama teško, ali na drugačiji način. Kao umjetnica mogu da razumem težinu majčinstva, braka i svega što prati jednu ženu. U mnogim stvarima sam se mogla identifikovati s njom i razumjeti koliko je teško sačuvati samostalnost – pojasnila je glumica.

Gostovanje u Istočnom Sarajevu bilo je njeno prvo u ovom gradu, a predstava je, kako ističe, u četvrtoj sezoni izvođenja i sinoć je odigrana dvadeseti put.

Režiser Dušan Tuzlančić podsjetio je na istorijsku i umjetničku težinu ove balade:

– Prošlo je više od 400 godina otkako je „Hasanaginica“ zapisana, a prevodili su je Gete, Puškin, Bajron... Pola vijeka je kako je Simović napravio dramatizaciju, a od tada su je igrali najveći glumci i režirali najznačajniji reditelji. Ovo je djelo o kojem postoji više od hiljadu trista bibliografskih jedinica – naveo je Tuzlančić.

Istakao je da je cilj bio stvoriti predstavu koja nadilazi uske nacionalne okvire i progovara univerzalnim jezikom tragedije:

– Imali smo sreću da okupimo ekipu divnih saradnika. Glumci zaista vole ovu predstavu i publika je svuda lijepo reagovala – dodao je režiser.

Umjetnički direktor Narodnog pozorišta Istočno Sarajevo Zoran Todorović naglasio je značaj saradnje pozorišta unutar Republike Srpske:

– Bez međusobne saradnje naših pozorišta nema napretka. To je jedino mjerilo da li rastemo i mi i naši partneri. Srećom, saradnja sa Gradskim pozorištem Semberija je odlična, kao i sa rediteljem Tuzlančićem i cijelom njihovom ekipom – istakao je Todorović.

Dodao je da Narodno pozorište Istočno Sarajevo trenutno radi na četiri do pet novih produkcija, te da je započeta i koprodukcija sa pozorištem iz Gradiške:

– Riječ je o sjajnoj i zanimljivoj predstavi, ali realizacija je izazovna zbog nedovoljnog broja stručnog kadra iza scene. To su ključni poslovi bez kojih predstava ne može da živi. Nadamo se da ćemo ubrzo moći da zapošljavamo nove ljude. Kao što kažu – nebo je granica, ali i budžet – zaključio je Todorović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.