Gran pri Rvanju

BANjA LUKA - Gran pri ovogodišnjeg Međunarodnog festivala kratkog filma "Kratkofil" u Banjoj Luci je dodijeljen Grimuru Hakonarsonu za film "Rvanje", u kojem je, prema riječima članova žirija, na jednostavan i skroman način naslikan portret skrivenih emocija u zabačenom dijelu Islanda.

Najbolji igrani film je "Na ivici" Reta Kafija u kojem su prikazane najvažnije stvari u jednom urbanom kontekstu - ljudske oči, dok je posebno priznanje za fantastičnu režiju, glumu i fotografiju otišlo u ruke Slobodanu Maksimoviću za film "Agape".

Švedski film "Skoro pa član porodice" Astrida Goronsana dobio je nagradu za najbolji eksperimentalni film zbog intimne, nostalgične i dirljive priče koja je ispričane na jedan novi, do sada nepoznat način. Film Marije Henel-Paniset "Poprilično srećna žena" dobitnik je specijalnog priznanja za originalnost u kombinovanju eksperimentalnih, narativnih i animiranih elemenata u plesnom filmu.

Najbolji animirani film je ostvarenje Veljka Popovića "Ona koja mjeri", dok je film Tobijasa Bilgerija "O ljubavi, mržnji i onom trećem" dobio specijalno priznanje. Film Dušana Šaponje i Dušana Čavića "PRC" proglašen je najboljim dokumentarcem, a najbolji domaći film je "Krajski vrt" Bojana Stevanića.

Film nekadašnjeg upravnika Muzeja Vrbaske banovine Spiridona - Špire Bocarića, pod nazivom "Kroz Vrbasku banovinu", imao je, u subotu, u okviru "Kratkofila", svoju prvu javnu projekciju.

Film je prikazan u banjolučkom Domu omladine, a o ovom ostvarenju su govorili novinar i publicista Slavko Podgorelac, filmski estetičar Boris Kandić, direktor Muzeja Republike Srpske Nada Puvačić i istoričar umjetnosti Vidosava Grandić.

Materijal, nastao na filmskoj traci od 16 milimetara, snimljen je, pretpostavljaju stručnjaci, 1937. godine i posjeduje, pored nesumnjivog umjetničkog Bocarićevog pečata, snažnu dokumentarnu vrijednost jer prikazuje narodne običaje, nošnje, tadašnju arhitekturu i način života.

U filmu se može primijetiti i autorova fasciniranost prirodom, pogotovo planinskim vrhovima, strmim klisurama i nepreglednim pašnjacima.

Boris Kandić je istakao da se kratki dokumentarni film javlja sa prvim projekcijama u Grand kafeu u Parizu, 1895. godine, da bi samo dvije godine kasnije bio prikazan u Vatrogasnoj stanici u Bijeljini.

- Kratki dokumentarni film je oblik izražavanja kojim se povezuje naučno istraživanje i umjetnost - naglasio je Boris Kandić.

Mnoštvo filmskih traka u Banjoj Luci natjeralo je mnoge da se zapitaju da li će se u skorijoj budućnosti napraviti strategija za čuvanje tog filmskog materijala. Pored Bocarićevih, u Banjoj Luci se nalaze i trake koje je, na početku Drugog svjetskog rata, snimio Aleksandar Bojko.

- Radio-televizija Republike Srpske, Muzej Republike Srpske i zaljubljenici u film radiće u pravcu zaštite i digitalizacije ovih filmova, jer je njihova vrijednost ogromna u očuvanju našeg identiteta - rekla je Nada Puvačić.

Slavko Podgorelac je dodao da briga o filmu Špire Bocarića treba da bude prva cigla u podizanju instituta za dokumentovanje banjolučkih filmskih artefakata.

Članovi žirija

Članovi žirija ovogodišnjeg "Kratkofila" bili su  producenti Đelo Hadžiselimović i Gael Džons, direktor Interfilm filmskog festivala iz Berlina Hajnc Hermans, reditelj i scenarista Milorad Milinković i reditelj Vojčijeh Kasperski.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.