Gradsko pozorište u Bijeljini uspješno održava duh teatra živim: Predstave igraju jednako za jedno lice i za punu salu

Ljiljana Aleksić
Gradsko pozorište u Bijeljini uspješno održava duh teatra živim: Predstave igraju jednako za jedno lice i za punu salu

BIJELjINA - Pandemija virusa korona uticala je u velikoj mjeri na kulturni život Bijeljine. U Gradskom pozorištu “Semberija” tokom prošle godine nisu uspjeli da realizuju sve planirane aktivnosti. Ipak , period zatvaranja iskoristili su za pripremu nove predstave.

Od  februara 2020., kada je izvedena prva premijera predstave “Komedija ometena u razvoju”, pa do kraja godine imali su tri premijere.

- Do sada smo imali tri premijere, a za početak februara spremne su još dvije premijere, što znači da ćemo između dva februara imati pet premijera - rekao je Ivan Petrović - v. d. direktora Gradskog pozorišta “Semberija” istakavši da je to značajan uspjeh u ovakvoj situaciji jer je rijetko koje pozorište na ovim prostorima imalo toliko broj premijera.

Nakon prve premijere u februaru mjesecu čime je praktično i ozvaničen početak rada bijeljinskog pozorišta, sreća nije bila na strani glumaca.

- Prva premijera je bila “Komedija ometena u razvoju” u februaru 2020. za koju se tražila karta više, nakon toga izveli smo predstavu po motivima Branka Ćopića i na kraju predstava  “Sada nije juli “. U februaru ćemo imati dvije premijere , prva je predstava za djecu “Čudne zveri na proveri”, a zatim “Glasovi predgrađa” -  objasnio je on.

Gradsko pozorište “Semberija” obradovaće Semberce poetskim teatrom “Glasovi predgrađa”, dramske poezije Ljubomira Simovića. Za scensku postavku zadužena je Valentina Vidaković, a igraju Mirna Jovanović, Dušan Ranković, Ivan Petrović i Mihailo Maksimović. Izvođenje počinje u 20 časova.

Glumcima u velikoj mjeri nedostaje interakcija sa publikom, jer je zbog epidemiološke situacije ograničen broj prisutnih na predstavama.

- To nas pogađa više u izvođačkom dijelu jer nema te energije koja se vraća iz publike na čemu se i bazira u suštini predstava i umjetnost. To je sinergija između publike i glumaca na sceni. Što je veća reakcija iz publike glumci dobijaju dodatni motiv da igraju, ali mi smo profesionalci i predstave igramo isto i za jedno lice u publici kao i za punu salu - kaže Petrović koji je i sam glumac.

I u ovoj ustanovi kao i drugim kulturnim nedostaje više finansijskih sredstava. Nadaju se uvećanju ovogodišnjeg budžeta za oko 60 odsto.

- Budžeti svih pozorišta u okruženju su preko milion maraka. Mi imamo početni budžet. Nama je najvažnija stvar da se pozorište osnovalo, a sada se nadamo da će Gradska uprava pratiti naš razvoj i da će se budžet povećavati u skladu sa našim potrebama koje su za početak minimalne što znači minimalan broj glumaca - sedam kao i umjetnički rukovodilac i direktor pozorišta. Nadamo se da će sa sadašnjih 120.000 KM biti povećan na 210. 000 KM što bi nam bilo dovoljno da ispunimo minimalne potrebe, kaže on.

Svako pozorište ima repertoar predstava. Plan i program rada pravi se svake sezone.

- Mijenjamo ga u skladu sa epidemiološkom situacijom, u skladu sa budžetom i finansijskim sredstvima, a tražimo putem raznih konkursa i projekata dodatna sredstva za finansiranje, kako bi obogatili ne samo izvođački dio nego i tehnički osposobili uslove za rad, reflektore, ozvučenje i sve ono što je na sceni potrebno - navodi Petrović i dodaje da se predstave i dalje izvode u velikoj sali Centra za kulturu “Semberija”, iako je ranije bilo najavljeno preseljenje u Sokolski dom.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana