Foto: Fotografije i dokumenti u zapećku
TREBINjE - Iako raspolaže zavidnim fondom istorijskih dokumenata i građe, Muzej Hercegovine u Trebinju još nema stalnu istorijsku postavku.
Razlog za takvo stanje leži u činjenica da Muzej Hercegovine nema adekvatan izložbeni prostor i sva ova građa smještena je u istorijskom odjeljenju, prostoriji koja je pretijesna da primi svu ovu građu. Prema riječima Zorana Mijanovića, istorijsko odjeljenje raspolaže značajnom edicijom radničkog pokreta, Narodnooslobodilačke borbe i socijalističke revolucije u trebinjskom kraju.
Ova edicija je bila smještena u staroj zgradi Muzeja kao stalna postavka do 1991. godine i početka rata na ovim prostorima. Kao značajan dio istorijskog odjeljenja vrijedi izdvojiti i arhivski materijal vezan za hercegovačke ustanke u drugoj polovini 19. vijeka. Veći dio te građe je poklon Trebinjca Mirka Radojičića, koji je sredinom pedesetih godina prošlog vijeka istraživao crnogorski Arhiv u Cetinju i sve što je prikupio tih godina poklonio je Muzeju Hercegovine.
Riječ je o fotografijama i biografijama ustanika, kao i pisanim dokumentima vezanim za ovaj istorijski period.
Zoran Mijanović izdvaja kao posebno vrijedan arhiv srpske pravoslavne osnovne škole iz 19. vijeka, te arhiv Trgovačke škole iz Trebinja sa oko sedam hiljada dokumenata. Riječ je o jednoj od najstarijih srednjih škola na ovim prostorima.
- Kada bi se stvorili uslovi za adaptaciju potkrovlja Muzeja Hercegovine, bili bismo u mogućnosti da razmišljamo i o otvaranju istorijske postavke. Počeli smo sa prvim radovima, koje je finansirala opština Trebinje još krajem prošle godine. Obraćali smo se Ministarstvu prosvjete i kulture RS i opštini Trebinje kako bi se ovi radovi što prije završili, ali odgovora za sada nema - kaže Zoran Mijanović.
Otvaranjem istorijske postavke "Hercegovački ustanak od 1875. do 1878" bio bi kompletiran rad na svim istorijskim postavkama od praistorije do danas.
Interesantno je da je sačuvan i značajan arhivski materijal iz austrougarskog perioda. Značajan dio je ipak uništen u drugoj polovini četrdesetih godina prošlog vijeka, kada je postojeći materijal bukvalno izbačen na ulicu. Ipak, dio su pojedini Trebinjci sačuvali i donijeli u Muzej Hercegovine, dok je dio prebačen u Arhiv Hercegovine u Mostaru.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
Najnovije vijesti iz rubrike