Dobrun čuva uspomenu na vođu Prvog srpskog ustanka

Došle su umne srpske glave i obični ljudi, seljaci iz okolnih sela, da se, uz strminu popnu do Karađorđa, da mu odaju počast i onako sa visine pogledaju u manastir i pitomu rzavsku dolinu, koju je i on nekad s čežnjom gledao

VIŠEGRAD - Koliko je samo ostarjeli mitropolit dabrobosanski Nikolaj bio vidovit kad je autoru ovih redova i nekoliko najbližih saradnika još 2000. godine kod hrama u Dobrunu, pored kojeg se tada nalazio samo omanji konak, rekao da će izgraditi još dva konaka, muzej, podići spomenik Karađorđu i da će pored manastira biti obnovljena uskotračna pruga.

Niko od prisutnih nije komentarisao riječi energičnog mitropolita koji nas je tada podsjetio da je u porti manastirskoj u ljeto 1807. godine prenoćio Crni Đorđije sa svojim ustanicima koji se kanio krenuti na Sarajevo i "otjerati turske zulumćare koji su namete na raju nagonili".

Prije četiri godine kada se vizija mitropolita Nikolaja obistinila, obilježena je dvjestota, a 15. februara ove godine 204. godišnjica od podizanja Prvog srpskog ustanka i to ovdje u Dobrunu, ispod stamene bronzane figure vožda Karađorđa, čiji je pogled uprt u Drinu, a sablja spuštena niz koljena. Došle su ovdje umne srpske glave i obični ljudi, seljaci iz okolnih sela, da se, uz strminu popenju do Karađorđa, da mu odaju počast i onako sa visine pogledaju u manastir i pitomu rzavsku dolinu, koju je i on nekad s čežnjom gledao.

Seljanke ubrađene u marame, sve na isti način i seljaci pod tradicionalnim kačketima i šajkačama, stajali su mirno dok su kaluđeri pojali parastos svim srpskim ustanicima i borcima, junacima od Crnog Đorđija do Odbrambeno-otadžbinskog rata.

Pred njihovim očima, u liku glumca Ljepomira Ivkovića ovaplotio se i sam Karađorđe, onako visok, crn, stamen, žustra pokreta i crna oka, u predivnoj srpskoj nošnji sa dvije kubure za pojasom. "Isti onakav kao iz pjesme Početak bune na dahije", šaputao je čičica, gurajući pogledom glumca koji je ispred Karađorđevog konaka zborio o ustaničkoj opsadi i osvajanju Beograda, a na kraju sa svim koji su ga slušali zapjevao": "Sedam sati udara, Bijograd se otvara, otvara ga Crni Đorđe sa vojskom da prođeee..."

Političari su, ovog svečarskog dana, zborili o borcima, pouzdanim garantima da će Republika Srpska ostati i opstati, pričali su o poboljšanju njihovog materijalnog položaja, o tome da za tri godine nijedan pripadnik boračke organizacije neće biti bez krova nad glavom, o povećanju invalidnina, penzija...

I oni sami su bili svjesni da obećanja i riječi izgovorene na ovom svetom mjestu imaju posebnu težinu, one ovdje, uz zvuk zvona manastirskih, postaju i zavjet da će tako biti i nikako drugačije. I u Višegradu je, ovog dana, posvećenog podizanju Prvog srpskog ustanka i Danu boraca Republike Srpske bilo svečano.

Kod Spomenika braniocima RS, na Trgu palih boraca, kod popularnog "Gvozdena", kako ga Višegrađani od milošte nazvaše, okupio se svijet da oda poštu palim borcima i saborcima.

U višegradskom Domu kulture predsjednik Republike Srpske Rajko Kuzmanović opominje da se "Srbima, otcjepljenjem Kosova od majke Srbije sprema veliko zlo, a stvaranje još jedne albanske države na Balkanu Republika Srpska neće nikad priznati".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.