Djeca najvjerniji čitaoci

BANjA LUKA - Soba bez knjige je slična tijelu bez duše, govorio je Ciceron. U vrijeme digitalizacije i brzog življenja mnogi su zaboravili na te stare navike čitanja, a i oni koji bi rado pročitali dobru knjigu nemaju mnogo vremena za to.

Sudeći po čitalačkim navikama, u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci RS sve je manje onih koji, ako ne moraju, neće sa police uzeti ozbiljno štivo. Malobrojni čitaoci vole da čitaju djela iz klasične književnosti, dok se većina odlučuje za nove trendovske naslove.

- Učenici i studenti dolaze po knjige iz školske lektire. Banjolučani uglavnom traže beletristiku i nešto što će ih zabaviti određeno vrijeme i posežu za takvim knjigama. U posljednje tri godine izašli smo u susret njihovim željama i imamo dosta naslova iz beletristike, pored one druge vrste ­ književnosti koju moramo da imamo - rekla je zamjenik direktora Gradske jedinice Narodne i univerzitetske biblioteke RS Ljilja Petrović-Zečić.

Prema njenim riječima, među ljubiteljima beletristike postoje čitaoci koji vole romane sa istorijskom tematikom, drugi koji se opredjeljuju za savremene romane, dok se trećima sviđaju knjige poput "Kupoholičarke" i "Seksa i grada".

- I kod nas je postala popularna čiklit literatura. Veoma tražena knjiga je "Đavo nosi Pradu". Interesantno je da to ne čitaju samo mlade djevojke, nego žene različitih godina. Taj svjetski čitalački trend stigao je i do nas, jer smo se uklopili u globalnu mrežu čitanja - kaže Petrović-Zečić i dodaje da su veoma čitana djela domaćih autorki kao što su Mirjana Bobić-Mojsilović, Isidora Bjelica, Marija Jovanović. Osim toga, Paolo Koeljo je već sedam godina među omiljenim piscima kod mnogih čitalaca.

Bibliotekar informator na Dječijem odjeljenju NUBRS Aleksandra Čvorović ističe da u savremenom društvu čitanje predstavlja osnovni način prikupljanja informacija, sticanja opštih znanja i upoznavanja sa svim dostignućima ljudskog uma i duha. Samim tim, dodala je ona, predstavlja jednu od važnijih potreba savremenog čovjeka.

- Brojna i prosvijećena čitalačka publika nastaje aktivnim djelovanjem kulturnih i obrazovnih institucija, među kojima bi trebalo da je vodeća biblioteka. Zato se mora maksimalno angažovati u širenju kulturne propagande, razvijanju novih bibliotečkih usluga i novih pristupa korisniku - smatra Aleksandra Čvorović.

Ona ističe da postoji veliki broj društvenih, psiholoških, političkih i antropoloških pretpostavki za razvoj kvalitetnih čitalačkih sistema vrijednosti u koje biblioteka mora biti dobro upućena da bi ih koristila za privlačenje većeg broja čitalaca.

- Nažalost, mnogo je ljudi koji i ne znaju šta sve nudi savremena biblioteka, niti kako se ona koristi. Knjige i časopisi (odnosno periodika) nešto je što se podrazumijeva, ali pored toga tu su: internet klubovi, internet stranice biblioteke, elektronska izdanja i digitalne biblioteke, pomoć informatora kroz usmjeravanje u istraživanju, elektronske pretrage baza podataka i slično - rekla je Čvorovićeva.

Kroz anketiranje sprovedeno među članovima Dječijeg odjeljenja NUBRS, dodala je Čvorovićeva, i djece koja nisu članovi biblioteke (već samo koriste usluge školske biblioteke prema potrebi), utvrđeno je da članovi biblioteke za isti period pročitaju duplo više knjiga.

- Ovo podrazumijeva da se u dječiju biblioteku učlanjuje buduća čitalačka elita, to jest djeca koja su obično nadarena i nije im dovoljan školski program da zadovolji sve intelektualne potrebe, a biblioteka je jedino mjesto gdje mogu u potpunosti da steknu širinu obrazovanja koju žele - ističe Aleksandra Čvorović.

Članarina

- Godišnja članarina za Narodnu i univerzitetsku biblioteku RS, odnosno Gradsku jedinicu košta deset maraka, a penzioneri imaju popust. Dvije knjige se mogu zadržati mjesec, a jedna 15 dana. Kašnjenje od jednog mjeseca je dvije marke po jednoj knjizi. Više se ide na svijest onih koji dolaze u biblioteku da treba da vrate knjigu kada je pročitaju, nego na to da ih kažnjavamo - kaže Ljilja Petrović-Zečić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.