Digitalizacija čuva zavičajno blago

BIJELjINA - Digitalizacija "Zavičajne zbirke" u Narodnoj biblioteci "Filip Višnjić" u Bijeljini obavlja se u okviru Programa Fonda za postizanje milenijumskih razvojnih ciljeva vlade Kraljevine Španije i opštine Bijeljina, uz podršku UNICEF-a, UNDP-a i UNESCO-a.

Za ovaj projekat, koji košta 93 hiljade maraka, nabavljena je najsavremenija oprema i obučene su tri bibliotekarke.

- Posjedujemo veoma bogatu arhivsku građu i knjižni fond u "Zavičajnoj zbirci" i to želimo da sačuvamo u digitalnoj biblioteci, kako bi ona bila dostupna široj javnosti. Ovim poslom objedinićemo i zavičajne zbirke u bibliotekama Lopare i Ugljevik - kaže Valentina Živić, čiji je zadatak da uradi selekciju knjiga i arhivske građe.

Do sada je urađeno više od sedam hiljada digitalnih fotografija 109 starih razglednica, 25 knjiga, 16 plakata. Sanja Tanasić, koja skenira i obrađuje bibliotečku građu, kaže da je riječ o najstarijim knjigama i arhivskoj građi bijeljinske biblioteke koja se brižljivo čuva od njenog osnivanja u prvoj polovini prošlog vijeka.

- U digitalnu biblioteku, pored ostalog, već smo uvrstili najstariju knjigu koju posjedujemo. Riječ je o djelu Ivana Kanavlina "Sveti Ivan biskup trogirski" iz 1856. godine, zatim najstariju stručnu knjigu iz 1865. godine Rozena Mihaila "Pouka o domaćem lečenju bolesti", te prvu knjigu objavljenu u Bijeljini 1926. godine "Ironija", semberskog književnika Radivoja Sofrenića - kaže Sanja Petrić-Milošević.

U "Zavičajnoj zbirci" je dosta starih knjiga koje su, zbog specifičnosti režima pri njihovom korišćenju, poznate malom broju čitalaca i naučnih radnika, posebno semberskih i podmajevičkih autora i pisaca koji su u protekla dva vijeka živjeli i stvarali u ovoj ravnici.

Pored ostalih, ovdje su stvarali Jovan Dučić, Magdalena Nikolić-Živanović, Silvije Strahimir Kranjčević, Dušan Baranin, Rodoljub Čolaković, Marija Đorđević, Ljiljana Lukić, Slobodan Petrović i Drago Kuđić, a kasnije i čitava plejada književnika. Bijeljinska biblioteka raspolaže značajnom arhivskom građom o njihovom stvaralaštvu, korespondenciji, slikama i fotografijama.

U legatu Bijeljinke Marije Đorđević, prevodioca i pjesnika koja je radila u Beogradu, pored ostalog, nalaze se i pisma njemačkog nobelovca Hajnriha Bela, sa kojim se ona intenzivno dopisivala.

- Ovo je ambiciozan posao, jer posjedujemo i sva izdanja "Semberskih novina", lista koji u Bijeljini izlazi više od 40 godina, te časopisa za književnost i kulturu "Brazde", koji je izlazio u prošlom vijeku. U ovom kraju bilo je i dosta značajnih kulturnih institucija, o čijem djelovanju postoji veliki broj fotografija, plakata i arhivske građe - objašnjava Sanja Tanasić.

Narodna biblioteka "Filip Višnjić" posjeduje još i knjižni fond sa više od 90 hiljada knjiga, te odjeljenja za djecu, odrasle i studente, francusku čitaonicu i čitaonicu za odrasle.

Autorska prava

- Problem nam pričinjavaju autorska prava, jer u digitalnu biblioteku možemo da smjestimo sva djela nastala do 1867. godine, kada je usvojen Vukov "Pravopis srpskog jezika", a za sve što je napisano, urađeno i fotografisano poslije te godine moramo da tražimo saglasnost ili autora ili onih koji raspolažu pravom na autorstvo - kaže Valentina Živić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.