"Derviš i smrt" u Narodnom pozorištu Republike Srpske: Ogoljeni život u pijesku nepravde

Milanka Mitrić
"Derviš i smrt" u Narodnom pozorištu Republike Srpske: Ogoljeni život u pijesku nepravde

BANjALUKA - Nepravda lične patnje i borbe sa svijetom, izdajom, kaznom, krivicom i konačnošću, maske koje nosimo i u raskolu sa sobom skidamo samo su dio velikog romana "Derviš i smrt".

Oživjeti roman prilagodivši ga pozorištu nije poduhvat koji je lako izvesti, ali režiseru Dejanu Projkovskom, sa sjajnom ekipom glumaca, scenografijom, muzikom i koreografijom pošlo je za rukom da takvo nešto, i to maestralno, učini na sceni Narodnog pozorišta Republike Srpske.

Predstava "Derviš i smrt" rađena po romanu Meše Selimovića, a u režiji Projkovskog, premijerno će biti prikazana 2. septembra na banjalučkoj tvrđavi Kastel, a u utorak naveče u velikoj sali Narodnog pozorišta RS upriličeno je izvođenje ovog komada za medije.

Scenografija Valentina Svetozareva, uz muziku Gorana Trajkoskog, kostimografiju Ivane Ristić na sceni pozorišta stvorili su čitav jedan svijet prepun zidina, pijeska, igre, suza, tame i gorčine, u čijem centru su čovjek i njegova egzistencija.

- Ovo je univerzalna priča o čovjeku koji se uvijek nekako rasteže, tijelo ga vuče za strastima, na zemlju, a duša gleda prema Bogu. U našoj predstavi čovjek je baš rastegnut, kao žica na gitari, između zemaljskih ljudskih strasti i duše koja stremi prema nebu - naveo je u jednom ranijem razgovoru za "Glas Srpske" Projkovski, osvrćući se na stvaranje komada.

Svijet Ahmeda Nurudina svijet je borbe i traganja, preispitivanja morala, postupaka prema drugima, svijet pravde i nepravde, u kojem on vidi sva lica i u kojem se nađe s obje strane. To je svijet vrtloga moći i vlasti, vjere i sumnje, kolo beznađa i izdaje, kolo u kojem ne postoje pravila. Sloboda i kavez. Život i smrt. Zlo i dobro. Patnja i strah. Tama i ponekad samo svjetlost. Drevne mudrosti koje je Nurudin spoznao svevremene su more i nepoznanice čovjeka. Ahmed Nurudin pripovijeda priču o golom životu, traženju spasa od nepravde, o kavezima morala i normi koje sami sami namećemo i o ljubavi bez kompromisa za koju nismo sigurni da umijemo da je osjećamo.

- Svaka nepravda je jednaka, a čovjeku se čini da je najveća koja je njemu učinjena. A ako mu se čini, onda i jeste tako, jer se ne može misliti tuđom glavom - govori lik Selimovićevog derviša, čiju vjeru i patnju na sceni je oživio glumac Zlatan Vidović.

U dva i po sata derviš je lik koji je konstantno prisutan na sceni te je tako pred očima publike, čini se u jednom dahu od nekoliko stotina minuta, vidljiv čitav njegov život, njegov kavez i sloboda.

Uz poznate likove romana Mule Jusufa, Hasana, kadije i kadinice, muftije, Muselima, Hafeza Muhameda i drugih, Narodno pozorište RS dobilo je jednu kvalitetnu predstavu, dostojnu djela, interpretiranu na način svojstven Projkovskom, u koju su glumci i svi koji su oživljavali Selimovićev roman dali ono najbolje od sebe, a premijera na Kastelu je tek nešto čemu ljubitelji pozorišta treba se raduju.

- Na Balkanu premijera dođe kao sahrana predstave. Kao, pripremili smo je i to je to. A tek tada se rađa novi život predstave. Mi na Balkanu možemo da živimo sa iluzijom da smo centar svijeta, ali nismo - rekao je jednom prilikom Projkovski, a "Derviš i smrt" je zasigurno predstava koja tek počinje da živi.

Likovi

Lik Mule Jusufa oživio je Rade Kostić, Hasana glumi Željko Erkić, koji se na sceni u par navrata pojavio sa svojim konjem. Kadija je Duško Mazalica (koji inače, u predstavi glumi sa jastrebom), kadinica je Anja Ilić. Muftija je Ljubiša Savanović, Muselim Danilo Kerkez, a Hafiz Muhamed Đorđe Marković. Bjegunca glumi Bojan Kolopić, Sinanudina Dragoslav Medojević, a Kara Zaima Rok Radiša. U predstavi glume i Boško Đurđević, Ognjen Kopuz, Miroslav Sinkić, Zoran Stanišić, Marko Vujević, Arian Sarajlić, Nikola Milanković, Đorđe Ivić i Bojana Grbić. Uloge naroda i derviša igrali su Teodora Stojković, Dragana Arsenić, Sofija Ristić, Andrija Mitić, Danilo Milenković i Dana Poletan.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana