Dejan Stojiljković: Pisanje u krizi, ali ne i knjiga

Mirna Pijetlović
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Dejan Stojiljković: Pisanje u krizi, ali ne i knjiga

Književne scene ne bi bilo bez sajmova knjiga. Sajmovi su ono mesto gde se pisci susreću sa čitaocima i na njima se da izmeriti koliko je delo jednog pisca zaista vredno.

Rekao je ovo u intervjuu za "Glas Srpske" istaknuti književnik mlađe generacije Dejan Stojiljković, čiji je roman "Konstantinovo raskršće" bio najčitaniji u prošloj godini, a za koji je dobio i značajne nagrade i priznanja.

- Pisci vole sajmove i svaki pisac uvek tempira svoju novu knjigu da izađe ili neposredno pre ili baš za sajam knjiga. Drago mi je što sam pozvan da otvorim jednu tako značajnu manifestaciju kakav je Sajam knjige u Banjaluci. U Republici Srpskoj imam znatnu čitalačku publiku i radujem se susretu sa njom - dodao je Stojiljković.

* GLAS: Da li se osjeća kriza čitalaca?

STOJILjKOVIĆ: Krize čitalaca nikad nije ni bilo. Postoje samo neke druge krize, društvene, ekonomske, političke, i one mogu ali i ne moraju da utiču na čitaoce u smislu koliko će moći da izdvoji za kupovinu knjige. Ali knjiga se može pozajmiti, dobiti na poklon, uzeti iz biblioteke, tako da želja za čitanjem uvek nađe svoje ishodište. Mislim da odavno nije bilo ovako pogodne atmosfere na književnom tržištu, gde veliki broj izdavača stavljaju čitaoca u središte svega. Taj sistem sa klubovima čitalaca, akcijama, popustima, te na kraju knjižarskim lancem "Delfi", koji je formiran upravo radi lakše dostupnosti knjige čitaocu, radi lakše komunikacije na relaciji pisac - čitalac, možda je najkonkretniji dokaz kako ne postoji kriza čitanja.

* GLAS: Kakav je, prema Vašem mišljenju, položaj knjige danas?

STOJILjKOVIĆ: Svi govore o nekoj krizi knjige kao medija, o tome kako će je "pregaziti" stvari poput interneta, elektronskih knjiga, blogova. Da će joj se desiti nešto slično kao sa gramofonskim pločama. Međutim, potražnja za starom dobrom knjigom veća je nego ikad. Knjiga je takav medij da način njene "konzumacije" mora da podrazumeva papir, štampu, povez. Čitanje sa ekrana jeste nekom lakše, ali tradicionalan način i dalje nema premca. Knjiga nije u krizi, ali zato pisanje jeste, jer su brzi mediji omogućili svakom, makar on bio maltene nepismen, da napiše i objavi šta god mu je volja, izbrisani su kriterijumi, a posao urednika je postao maltene nebitan.

* GLAS: Vaš roman "Konstantinovo raskršće", okarakterisan je kao preplitanje istorije, mita, horora, ali i kao djelo koje prati aktuelne svjetske trendove u književnosti. Kako Vam iz ove perspektive izgleda ta knjiga?

STOJILjKOVIĆ: Više ni sam ne znam kako da gledam na taj svoj prvi roman. Niko nije očekivao sve to što se sa njim desilo, ponajmanje ja. U jednoj svojoj priči sam napisao da su umetnička dela kao deca - napraviš ih, izvedeš na put i onda, kada "porastu", pripadaju svima, celom svetu, samo ne tebi. "Konstantinovo raskršće" već dugo živi neki svoj život na koji ja nemam skoro nikakav uticaj. Možda tako i treba da bude.

* GLAS: Rekli ste da biste voljeli da se prema Vašem romanu snimi i film. Kakve su šanse da se to realizuje?

STOJILjKOVIĆ: Šanse su prilično dobre. Uveliko smo u pregovorima vezanim za režiju i produkciju, izvršni producent će biti "Drina film" iz Beograda, na čijem čelu je Tihomir Stanić, naš poznati glumac. Grad Niš je dao obećanja da će logistički i finansijski stati iza filma koliko je to u mogućnosti, ideja je da on bude deo proslave godišnjice donošenja Milanskog edikta 2013. Nadam se da ćemo se videti na premijeri 2012. i da ću tad moći da vam kažem više.

Novinarstvo

* GLAS: Koliko Vam je novinarstvo pomoglo u bavljenju književnošću?

STOJILjKOVIĆ: Novinarstvo je odlična vežba za pisanje proze. Naučiš da budeš ekonomičan, direktan, da ne gnjaviš čitaoca, da zauzdaš sujetu, da poštuješ rokove. Mnogi veliki pisci su bili sjajni novinari, od Hemingveja do Hantera Tompsona. Ja sam u svoje pisanje od samog početka, dakle od prozne zbirke "Leva strana druma", unosio zanatske elemente iz strip scenaristike i to se pokazalo kao dosta uspešan postupak, koji je zapao u oko kritičarima i teoretičarima.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.