Budnim mislima na Vukov sabor

Banjaluka - Čast da besjedi na 72. "Vukovom saboru" kao jedinom učesniku iz Republike Srpske pripala je istaknutom književniku Ranku Risojeviću iz Banjaluke.

- "Vukov sabor" je saborno mjesto svih Srba, kako mu i ime kaže. On je značajan za srpski etnos, srpsku kulturu, sve izvedenice pridjeva srpski, a naročito srpski jezik i književnost - rekao je Risojević i istakao da ovaj sabor povezuje narodnu kulturu i umjetnička djela visokog dometa, o čemu svjedoče dosadašnji besjednici, koji su svi odreda bili ličnosti visokih umjetničkih dometa.

Ističe da mjesto gdje se održava "Vukov sabor", odjeci koje ima, zračenje koje iz njega ide daleko do drugih kontinenata, svjedoči o njegovoj temeljnoj potrebi.

- Besjediti na "Vukovom saboru" je velika čast za svakog našeg književnika i lingvistu. Tu se mora ići otvorena srca i budne misli, da se ne iznevjeri očekivanje prisutnih, koji su dopunjeni onim velikim i nama nepoznatim brojem iza TV ekrana - naglasio je Risojević.

Svjestan toga da je na njega usmjerena pažnja mnogih, prvenstveno kao pisca s desne strane Drine, potom kao književnika koji je na Vukovom jezičkom tragu, pokušava da se odupre bilo kakvom efemernom unutrašnjem i vanjskom pritisku i da govori onako kako je govorio cijelog svog dosadašnjeg života.

- Ovo je čast, ali i jedinstvena prilika da književnik iz Republike Srpske kaže velikom auditorijumu šta mu je na srcu kada su u pitanju srpski jezik i srpska književnost - dodao je Risojević i objasnio da on neće govoriti samo u svoje lično ime, nego i u ime svojih kolega iz Republike Srpske, ali i srpskih pisaca ih Hrvatske i BiH.

Kako kaže, govoriće o jezičkoj situaciji danas i ovdje, kako se to obično formuliše.

- Govoriću manje o Vuku Stefanoviću Karayiću, o kome je do sada rečeno rekli bismo sve što je moguće reći, a više o nama, Vukovim nasljednicima i nadam se da neću iznevjeriti - otkriva Risojević.

Jesmo li na Vukovom tragu ili smo ga iznevjerili? Šta se događa sa srpskim jezikom danas, šta s književnošću?
Čiji su stari pisci srpskohrvatskog jezika u novim državnopravnim tvorevinama? Sve su to pitanja na koja će Risojević pokušati da odgovori svojom besjedom.

- Mnogo je pitanja na koja narod s obje strane Drine očekuje odgovor od ljudi kojima je književnost život i priključenije. Gotovih recepata nema ni u politici ni u nauci - zaključuje Risojević, te smatra da se do njih mora doći dijalogom, promišljanjem, znanjem.

Duhovno jedinstvo

- "Vukov sabor" odolijeva vremenu i uz svetosavske svečanosti oličava srpsko duhovno jedinstvo. Kao i Matica srpska on mi se čini danas potrebnijim, jer se jezik instrumentalizuje za zamagljivanje stvarnih problema našeg zajedničkog jezika. A ti su se problemi kroz vrijeme gomilali, da bismo danas bili zatrpani njihovom brojnošću - rekao je Ranko Risojević.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.