Brže do znanja

Narodna i univerzitetska biblioteka Srpske postala stranica na svjetskom sajtu UNESCO-vog programa nazvanog "Pamćenje svijeta", pokrenutog 1992. godine

BANjA LUKA - Narodna i univerzitetska biblioteka počela je veliki posao digitalizacije izdanja iz svog fonda, omogućavajući tako čitaocima, istraživačima, naučnim i kulturnim radnicima  brži i lakši pristup informacijama, ali i zaštitu nacionalne baštine, koja će na ovaj način biti sačuvana za buduće generacije. Time je ova institucija Republike Srpske postala stranica na svjetskom sajtu UNESCO-vog programa nazvanog "Pamćenje svijeta", pokrenutog još 1992. godine. 

- Pretraživanje se u digitalizovanom svijetu vrši na sistematizovan i organizovan način, a prethodi mu trajno čuvanje  kulturnog nasljeđa, jer da nismo sačuvali knjige, periodiku, rukopise i sve što imamo u svom fondu, ne bismo sada imali šta da digitalizujemo - kaže stručni saradnik za periodiku i član tima za digitalizaciju NUB Republike Srpske Bojana Milošević.

Prema njenim riječima, u tom novom digitalnom svijetu stalno se balansira između posjedovanja i pristupa. To znači da neko ne mora da posjeduje publikaciju da bi joj mogao pristupiti. Ipak, ta publikacija mora negdje da postoji, mora je neko imati.

Miloševićeva ističe da i u ovako preformatizovanoj građi, iz štampane u digitalnu, može biti tehničkih problema. Građa može biti nedostupna zbog niza faktora, ali je prednost velika.

- Naš posao nije samo da vršimo distribuciju onoga što imamo, bez obzira na to u kojem je formatu, jer digitalni formati sada postoje ravnopravno sa štampanom građom, nego smo prevashodno dužni da čuvamo svoj fond. Zato smo zahvalni savremenoj tehnologiji, koja nam omogućava da našim korisnicima obezbijedimo lako "listanje" onoga što ih zanima - objašnjava naša sagovornica.

Mnoge nacionalne biblioteke pristupile su realizaciji ovog programa, UNESCO daje sredstva i koordiniše rad, jer je veoma važno da se posao ne duplira. To i jeste sistem umreženog rada, sistem povezivanja svih značajnih biblioteka, jer tako njihovi nacionalni fondovi postaju zajedničko naučno i narodno blago.

- Započeli smo rad u našim nacionalnim okvirima, da zaštitimo vredniju građu, i ići ćemo dalje. Formiran je tim koji će raditi na ovom velikom poslu - naglašava Miloševićeva.

- To je dragocjen, ali veoma skup projekat, a zahvaljujući širokoj viziji kakvu je imao naš menadžment, uspjećemo da, korak po korak, postanemo dio kulturne baštine Evrope - rekla je Miloševićeva.  

Narodna i univerzitetska biblioteka RS uspjela je do sada da obradi u digitalnoj formi 21.000 stranica časopisa. Biblioteka ima neke digitalne kolekcije koje je dobila od Narodne biblioteke Srbije, na primjer "Politiku" od 1904. do 1941. godine. Međutim, to je samo digitalizovan tekst, onemogućena je pretraga, ni kopije nisu tako savršeno jasne i čitljive kao one časopisa "Razvitak" i "Školski vjesnik", urađene u našoj biblioteci. Razlog je vjerovatno i savremenija tehnika, koja je sada bibliotekama na raspolaganju, a dio je naša biblioteka nabavila zahvaljujući sredstvima dobijenim od UNESCO-a.  

Biblioteka Srpske planira u narednom periodu digitalizaciju Kočićeve "Otadžbine" i "Bosanske vile", što je takođe veliki i značajan posao.

- Dužnost biblioteka je da informaciju pretvaraju u znanje, a nije svaka informacija znanje, nego samo ona koja je organizovana, pažljivo interpretirana i na vrednosnim kriterijumima zasnovana - rekla je Bojana Milošević.

Za početak uradili smo digitalizaciju časopisa "Razvitak" i "Školski vjesnik", što nije mali posao, jer je "Školski vjesnik" izašao u 16 godišta, od 1894. do 1909. godine. Svako godište ima do 1.000 stranica. Svi stručni članci, koji su uglavnom pedagoškog karaktera, obrađeni su i bibliografski, što omogućava lako i brzo pretraživanje - navodi Miloševićeva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.