Blago svih naših “Jesenjih salona”

Banjaluka - Izložba “Pet decenija banjalučkog Jesenjeg salona” koja je otvorena u Muzeju savremene umjetnosti podsjetila je publiku na bogat kulturni život Banjaluke i važno mjesto koje je ovaj grad zauzimao na mapi likovne umjetnosti.

Svečano otvaranje izložbe u četvrtak uveče okupilo je brojne posjetioce među kojima su bili i nekadašnji članovi savjeta “Jesenjeg salona”.

Postavku čini izbor nagrađenih i otkupljenih djela sa ove manifestacije koja se čuvaju u fundusu Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske - više od 150 slika, grafika, crteža, skulptura i objekata, jugoslovenskih i stranih umjetnika.

- Ova izložba nas podsjeća kako je Banjaluka bila velika i prije pedeset godina. Godine 1962. grad Banjaluka je odlučio da se “Jesenjim salonom” pridruži porodici evropskih muzeja i galerija u čije su ateljee dolazili istaknuti umjetnici cijelog svijeta - rekla je direktor Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske Ljiljana Labović-Marinković.

Izložbu je otvorio gradonačelnik Banjaluke Slobodan Gavranović.

 - Četrnaest “Jesenjih salona” koji su u početku bili regionalna manifestacija odvelo je Banjaluku u centar kulturnih zbivanja evropskih i međunarodnih razmjera. To govori da su oni koji su tada brinuli o Banjaluci promišljali o potrebi organizacije značajnih kulturnih događaja i stvarali uslove da se ovdje iskažu svi koji su mogli dati doprinos razvoju umjetnosti - kazao je Gavranović.

Dodao je da je vrijeme održavanja “Jesenjih salona” bilo zlatno doba Banjaluke.

- Otvaranje ove izložbe je ozbiljan iskorak da se Banjaluka ponovo vrati među velike kulturne centre - kaže Gavranović.

Umjetnici koji su zastupljeni u izložbi posvećenoj “Jesenjem salonu” su Pierre Alechiskdž, Zao Njou Ki, Shoichi HaseganjaS, Stanledž Njilliam Hadžter, Jean Messagier, Achille Perilli, Luc Piere.

Ljubitelji likovne umjetnosti imaju priliku da se putem ove postavke upoznaju sa djelima Ivana Tabakovića, Boška Kranovića, Vladimira Veličkovića, Petra Omčikusa, Kose Bokšan...

- Ponosna sam jer je grad Banjaluka u vrijeme kada sam bila djevojčica gradio nešto čime danas rukovodim i o čemu brinem, to čovjeka čini sentimentalno srećnijim i uzbuđenijim - rekla je Labović-Marinković.

Kustos izložbe Sarita Vujković naglasila je da su četrnaest “Jesenjih salona”, održanih u periodu od 1962. do 1989. godine, pružili likovni pluralizam u okviru kojeg se mogla uočiti potreba i želja da se izađe iz lokalne atmosfere i potraži vlastiti identitet u okviru mnogih drugih postmodernih stvaralačkih univerzuma.

- “Jesenji saloni”, kojih je bilo četrnaest, (DžV je bio pripremljen 1992. godine ali je zbog rata otkazan) pokazali su najznačajnija dostignuća domaćih i stranih umjetnika, koja su izabrali najeminentniji jugoslovenski istoričari i teoretičari savremene umjetnosti - istakla je kustos izložbe Sarita Vujković.

Ljiljana Labović-Marinković je najavila da će 10. februara u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske promovisati monografiju o “Jesenjim salonima”.

Među brojnim djelima koja su obuhvaćena ovom postavkom su radovi Koste Angelija Radovanija, Ljube Ivančića, Otona Gliha, Ivana Lovrenovića, Rika Debenjaka, Halila Tikveša, Velizara Krstića, Emira Dragulja, Radovana Kragulja, Ismara Mujezinovića i Gustava Gnamuša.

Izložba “Pet decenija banjalučkog Jesenjeg salona” biće otvorena do 15. februara 2013. godine.

Novi galerijski prostor

- Zadovoljstvo je vidjeti prekrasna djela i podsjetiti se na ono vrijeme kada smo smatrajući da ništa ne dajemo za kulturu ipak gradili banjalučku kulturnu scenu. To moramo i dalje raditi. Već iduće godine stavićemo najmanje jedan galerijski prostor u centar grada. Razmišljamo da i “Staklenac” u parku “Petar Kočić” osvježimo sadržajima ove vrste i da damo umjetnicima šansu da izlažu radove - kaže Slobodan Gavranović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.