Foto: Blago legata Uroša Predića
Beograd - Slikar Uroš Predić, u čijem stvaralačkom opusu se nalaze "Kosovka djevojka" i "Na studencu", ostavio je snažan pečat na srpskoj umjetničkoj sceni.
Jedan od najvećih slikara realizma Srbije, Predić je preminuo 11. februara 1953. godine, a povodom šest decenija od njegove smrti, Narodni muzej u Zrenjaninu organizovao je veče sjećanja na velikana likovne umjetnosti. U ovom muzeju se nalazi legat Uroša Predića, koji predstavlja inventar njegovog beogradskog ateljea, u kojem je proveo posljednje godine svog života.
Predić je rođen 1857. godine u Orlovatu. Osnovnu školu je pohađao u Crepaji, a gimnaziju u Pančevu. Kao vrlo nadaren dobio je stipendiju Matice srpske 1867. godine. Studije je završio na Bečkoj slikarskoj akademiji, gdje je kasnije radio kao asistent. U toku svog skoro jednovjekovnog života živio je i radio u Beču, Beogradu, Novom Sadu, Bečeju i Orlovatu.
Uz Paju Jovanovića najveći je predstavnik akademskog realizma u srpskom slikarstvu. Autor je velikog broja ikonostasa, portreta i istorijskih žanr-djela, od kojih su najpoznatiji "Kosovka djevojka", "Vesela braća, žalosna im majka" i "Na studencu".
Uradio je čuvene portrete predsjednika Akademije - Sime Lozanića, Stojana Novakovića (1920), Jovana Žujovića (1921), Jovana Cvijića (1923), Đorđa Vajferta (1927) Slobodana Jovanovića (1930), Bogdana Gavrilovića (1935) i Aleksandra Belića (1940). Oslikao je ikonostas u crkvi u rodnom Orlovatu, podignutu u moravsko-vizantijskom stilu 1927. godine.
Uroš Predić je izabran za redovnog člana Srpske kraljevske akademije 1910. godine. Jedan je od osnivača društva Lada 1904. i bio je neprekidno član ovog društva, kao i njegov dugogodišnji predsjednik. Izabran je za dopisnog člana Srpske kraljevske akademije 26. januara 1909, a 3. februara 1910. godine za redovnog člana. Jedan je od osnivača Udruženja likovnih umetnika u Beogradu 1919. godine i prvi njegov predsjednik. Predić je umro u 96. godini i po sopstvenoj želji sahranjen je na mjesnom groblju u Orlovatu.
Poseban kvalitet u djelima Uroša Predića ima crtež, što je vidljivo u njegovim sačuvanim blokovima za skiciranje. U svom dugom stvaralačkom životu ostao je vjeran pravilima starih majstora i ustrajao na isticanju crteža i jasnoće kompozicije, pokazujući otpor prema težnjama mladih umjetnika koji su se školovali u Minhenu i Parizu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
Najnovije vijesti iz rubrike