Foto: Andrićevo djelo najveća odbrana
BANjALUKA - "Tako se na kapiji, između neba, reke i brda, naraštaj za naraštajem učio da ne žali preko mere ono što mutna voda odnese. Tu je u njih ulazila nesvesna filozofija kasabe: Da je život neshvatljivo čudo jer se neprestano troši i osipa, a ipak traje i stoji čvrsto kao 'na Drini ćuprija'."
Ove riječi književnika i nobelovca Ive Andrića iz romana "Na Drini ćuprija" zauzimaju jedno od najvažnijih mjesta u srpskoj književnosti, a danas se navršava 118 godina od njegovog rođenja.
- Upravo danas kada se osporava srpsko nacionalno pitanje, kada se razvlači i siromaši srpski jezik, ćirilica, Andrić i njegovo djelo su naša najveća, najučinkovitija i najevropskija odbrana - rekao je književnik Zoran Kostić.
On dodaje da je djelo Ive Andrića tamo gdje je srpska književnost, gdje su Vuk, Njegoš i ćirilica.
- Ivo Andrić je nesumnjivo najznačajniji i najveći prozni pisac srpske književnosti, koja sa njegovim djelom pripada vrhu evropske literature druge polovine 20. vijeka. On je svojim opusom, poput Vuka i Njegoša, dao srpskoj književnosti ono što ona do tada nije imala, a bez čega nijedna književnost nije velika - kaže Kostić.
Srpska duhovnost i literatura, nastavio je Kostić, dobile su najveće priznanje kada je Andrić spoznao da upravo njima pripada.
- Andrić je shvatio da ono što on stvara uistinu predstavlja produžetak i nadgradnju velike srpske epike, Vukove i Njegoševe misli. To je ono što književnosti drugih naroda koji pišu na srpskom jeziku, makar kako se ti narodi i ti jezici danas nazivali, nemaju i nikada neće imati - smatra Kostić.
Ivo Andrić je objavio "Travničku hroniku", "Na Drini ćupriju", "Gospođicu", "Prokletu avliju", "Eks Ponto". Među njegovim djelima su i "Put Alije Đerzeleza", "Staze, lica, predeli", kao i "Omerpaša Latas", koji je objavljen posthumno 1977. godine.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
Najnovije vijesti iz rubrike