Andrićeve riječi osvjetljavaju ćupriju

Kulturna javnost Višegrada uključena je ove godine u sve manifestacije vezane za obilježavanje jubileja, pola vijeka otkako je Ivo Andrić dobio Nobelovu nagradu za književnost.

U gradu na Drini na Andrića podsjeća kuća na lijevoj obali rijeke u kojoj je proveo djetinjstvo, Spomen-učionica u kojoj je učio prva slova, krajputaš sa njegovim likom pored ćuprije, a gradska biblioteka i srednja škola nose njegovo ime.

Godina jubileja bila je prilika da proslavljeni srpski režiser Emir Kusturica počne u Višegradu da gradi grad od kamena - Andrić grad.

Stariji Višegrađani se sjećaju Andrića, njegovih posjeta gradu svoje rane mladosti, a mlađi ga pominju citirajući misli iz njegovih djela.

Profesor Božidar Polić se sjeća da je njemu i delegaciji učenika srednje škole, koji su Andriću u Beogradu čestitali rođendan, rekao: "U svom stanu, kući iznad kreveta postavite policu i na nju bar nekoliko knjiga. Neka vam je knjiga u uzglavlju", kazao je nobelovac.

Veliki poznavalac Andrićevog djela, profesor književnosti Dragiša Stanojčić iz Višegrada, sjeća se kako su Višegrađani, inspirisani esejem velikog pisca "Staze", osnovali kulturnu manifestaciju tada od jugoslovenskog značaja, "Višegradsku stazu".

- Ona je, zahvaljujući piscu za kojeg je ćuprija bila "čudna arabeska na zelenoj vodi" i "neobičan đerdan u dve boje koje trepere na suncu", preživjela decenije i rat i danas slavi nobelovca i njegovu misao "da je život neshvatljivo čudo, jer se neprestano troši i osipa, a ipak traje i stoji čvrsto kao na Drini ćuprija" - kaže Stanojčić.

Novinar Ljubomir Mutapčić priča kako je 1976. godine, po njegovoj ideji, na kuću u kojoj je Andrić provodio đačke dane, postavljena skromna ploča na kojoj piše "U ovoj kući je proveo djetinjstvo nobelovac Ivo Andrić".

Profesor Danka Mitrović ocjenjuje da je Andrić svevremenski pisac, čiji se likovi još viđaju na višegradskim ulicama.

- Posebno su upečatljivi njegovi ženski likovi, koji se u nepreglednoj povorci nižu od žena samoubica do žena heroja, od svega onoga što predstavlja ideal ljepote i ženstvovanja do nečega što vodi u pogubnost bitisanja - ispričala je Mitrovićeva.

Milan Šušnjar, koji je osnovao i osmislio Andrićevu spomen-učionicu, smatra da je Andrić dug prema zavičaju oduživao i na taj način što je u svojim djelima tačno, u kontekstu fabule romana ili pripovijetke, zapisao toponime sela, naselja, brda i bregova, planina i klisura, koji se upečatljivo urezuju u misli čitalaca cijelog svijeta pa se, čak, kad dođu "u grad na vodi", raspituju za njihovu lokaciju.

Ivo Andrić je u svojim literarnim i simboličkim razmišljanjima o mostu Mehmed-paše Sokolovića istakao snagu njegove trajnosti i neuništivosti i na koju su Višegrađani iz generacije u generaciju iznad svega ponosni.

 - Jedan mali, srpski narod, zahvaljujući Andriću i njegovom djelu, postaje gorostas među svjetskim narodima. Tom čovjeku posvećujem Andrić grad, u koji će se useliti njegovi likovi koji sad tumaraju nekim drugačijim višegradskim ulicama i našim moždanim vijugama. U tom gradu od kamena šetaće Ivo, onako lagano, smirenim korakom, nepričljiv i negovorljiv, podsjećajući na onu njegovu misao "U ćutanju je sigurnost" - rekao je Emir Kusturica.

Umjetnički svijet  

- Andrić i ćuprija su za mene ulaznica u svijet. Sa Andrićevim djelom na usnama i slikom mosta pod pazuhom meni su na svim svjetskim meridijanima otvorena vrata u fizički, duhovni i umjetnički svijet. Nije zato čudo što se zahvaljujući Andriću na međunarodnim likovnim saborovanjima u Višegradu, na sofi ćuprije, razastru knjige "Na Drini ćuprija" na svim važnijim svjetskim jezicima. Pomoću Andrića i ćuprije mi se međusobno razumijemo - kaže slikar Hadži Branko Nikitović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.