Tuga i sjećanje na maestra zvuka i tišine

Branislav Predojević
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Agencije

Njegovo sviranje je vremenom postalo ritual nezaboravljanja božjeg sveta i svetovnog porekla. Umetnik nikad nije poništo vrline duha i srca i time ugrozio čin svog stvaranja. Na stepenu višem od svetih igara i pokajničkih svečanosti čuvao je i održavao sećanje na svoju istoriju na dublji način. Sve do dana današnjeg… Zbogom, prijatelju.

Ovim riječima se Petar Peca Popović, doajen srpskog novinarstva, na svom "Fejsbuk" profilu oprostio od pijaniste Matije Dedića, preminulog u 52. godini života. Prerana smrt vrsnog pijaniste, producenta i aranžera, sina Arsena Dedića i Gabi Novak, potresla je region, a brojne reakcije kolega i prijatelja govore koliko je velik trag ostavio talentovanu umjetnik širom regiona.

Mladen Matović, direktor banjalučkog Banskog dvora, u kojem je Matija bio redovan gost, napisao je: "Dragi moj prijatelju, ne postoje riječi kojima mogu iskazati prazninu koju osjećam - predivan čovjek, naš "džez Petar Pan" i najneiskvarenije biće koje je kročilo na našu scenu - znam koliko si volio Banjaluku, a i ona tebe - adio ,maestro".

Muzičar i kantautor Zlatan Stipišić Džiboni, čije je pjesme Matija često obrađivao i sa kojim je svirao mnogo puta, uputio je dirljiv pozdrav.

- Dragi moj dječače, mi koji smo sebe nazivali braćom... Hvala ti na duši, toploj i plemenitoj. Hvala ti na godinama prijateljstva, iskrenog i rijetkog. Hvala ti na muzici, brate. Srešćemo se ponovno negdje gdje prsti dodiruju dirku, između šapata i tišine... Tvoj Džibo te voli, napisao je Džiboni.

Muzičarka i pjevačica Nina Kraljić takođe nije krila tugu zbog odlaska prijatelja i muzičara sa kojim je sarađivala u antologijskog obradi pjesme "Što te nema".

- Dragi Matija... čula sam da si otišao na bolje mjesto dok sam vozila iz Opatije i tih zadnjih 20 km vožnje sam proplakala. Prvo od tuge da neću s tobom više svirati, ali i od zahvalnosti što si mi rekao: "Ako hoćeš da napravimo "Što te nema", dođi u Šibenik". Kada sam te pitala kako ćemo je odsvirati, samo si rekao po osjećaju i gdje nas odvede i odvelo nas je negdje gdje se nalazi čarolija. Hvala ti. Sretno putuj dalje - napisala je Kraljićeva.

A person with short hair wearing a striped shirtAI-generated content may be incorrect.

Matija Dedić rođen je 1973. godine u Zagrebu, gdje je završio srednju muzičku školu "Vatroslav Lisinski". Rođen u porodici istaknutih umjetnika, rano je počeo da se bavi muzikom, a nakon završene srednje muzičke škole 1991. odlazi u Grac, gdje se upisuje džez akademiju. Diplomirao je 1997. godine. U Zagreb se vratio 1997. godine i ubrzo postiže veliki ugled na hrvatskoj muzičkoj sceni. Tokom tih godina svira s vlastitim sastavom "Bolijers kvartet", s kojim prati velike džez muzičare poput Benija Golsona, Kenija Burela, Roja Hajnesa i druge. Nastupao je i sa Tamarom Obrovac i njenim kvartetom. Krajem devedesetih Matija osniva "Matija Dedić trio" koji je izvodio njegova autorska djela. Tokom godina svirao je u gotovo svim zemljama Evrope te u SAD s velikim muzičkim imenima kao što su Alvin Kvin, Ron Ringvud, Boško Petrović, Tomi Emanuel, Leni Vajt i mnogi drugi. Pisao je muziku za televiziju i pozorište, a takođe nastupa s popularnim muzičarima hrvatske pop scene. Objavio je deset solo albuma od koji su najpoznatiji "Solo part 1" (2000), "Tempera" sa obradama Džibonija (2004), "Drugi pogled" (2005), koji sadrži kompozicije njegovog oca Arsena, "Kontesa" (2010), "Matija svira Arsena" (2015) i druge. Svirao je sa skoro svim istaknutim umjetnicima regiona.

Nasljeđe

U sviračkom smislu Matija nije svirao da bi dokazivao, iako je mogao lako to da radi, svirao je da bi govorio. Njegova izvođenja karakterisala je nenametljiva virtuoznost, emotivna jasnoća i duboka koncentracija na prostor između tonova. Bio je umjetnik nijansi, sa jasnim zvučnim osloncem na Evropu i posebno Mediteran. Osim muzičkog nasljeđa, Matija Dedić iza sebe je ostavio i kćerku Lu Dedić, koja je posljednjih godina zakoračila u muzički svijet. Sa prepoznatljivim Dedić senzibilitetom i vlastitim autorskim glasom, Lu nastavlja muzičku koju je nje otac pretvorio u nešto više od tradicije, u jasan muzički identitet.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.