Svijet se oprašta od Vilijama Orbita: Čovjek koji je remiksovao budućnost

LONDON – Svijet pop kulture brojnim posvetama se oprašta od legendarnog britanskog muzičara i producenta Vilijama Orbita, čiji je hipnotički, ali istovremeno snažan i pokretački zvuk obilježio rad Madone, Prinsa, grupa "Blur", "U2" i brojnih drugih izvođača.

Orbit, koji je preminuo u 69. godini, bio je najpoznatiji po saradnji sa Madonom na njenom kultnom albumu "Ray of Light" iz 1998. godine, ali njegov uticaj daleko prevazilazi jedan od najznačajnijih pop albuma devedesetih.

Njegova produkcija spajala je trip-hop, džangl, tehno, ambijentalnu muziku, trans i rok, stvarajući prepoznatljiv zvuk koji je istovremeno bio eksperimentalan i pristupačan širokoj publici.

Tokom četiri decenije karijere Orbit je radio sa nekim od najvećih imena svjetske muzike, objavljivao sopstvene albume i ostavio dubok trag kao producent, kompozitor i remikser.

Od skvota do muzičkog vrha

Orbit je rođen 1956. godine kao Vilijam Vejnrajt i odrastao je u sjevernom Londonu, u porodici dvoje učitelja koju je opisivao kao izrazito radničku i siromašnu. Školu je napustio sa 16 godina, a mladost je proveo kao samoproglašeni "post-hipik", živeći u skvotu i povremeno radeći slabo plaćene poslove.

Njegov put ka vrhu muzičke industrije nije bio uobičajen. Umjesto klasičnog muzičkog obrazovanja, Orbit je postepeno gradio sopstveni studio, prikupljajući digitalnu i analognu opremu i istražujući mogućnosti elektronskog zvuka.

Godine 1980. osnovao je elektronski i ambijentalni trio "Torch Song" sa Lori Majer i Grantom Gilbertom. Grupa je potpisala ugovor sa izdavačkom kućom IRS i objavila tri albuma između 1984. i 1987. godine.

Paralelno sa radom u grupi, Orbit je razvijao sopstveni produkcijski stil, remiksovao pop izvođače i radio na filmskoj muzici. Upravo su ga eksperimenti sa elektronskim zvukom postepeno doveli do saradnje koja će mu promijeniti karijeru.

Madona i "Ray of Light"

Sredinom devedesetih Orbit je već imao reputaciju inovativnog producenta. Njegov projekat "Bass-O-Matic" donio mu je još jedan uspjeh, dok je serija albuma "Strange Cargo" pokazala koliko je širok njegov muzički jezik.

Na albumu "Strange Cargo III" iz 1993. godine gostovala je mlada Bet Orton, a Orbit je iste godine producirao njen debi "Superpinkymandy". Njihova muzička saradnja nastavljena je godinama. Međutim, prava prekretnica stigla je kada je njegov rad privukao pažnju Madone.

Pjevačica je u to vrijeme tražila novi pravac i saradnika koji bi joj pomogao da potpuno preoblikuje zvuk. Orbit je angažovan, a njihova saradnja rezultovala je albumom "Ray of Light".

Orbit je u njenu pop muziku unio teške brejkbitove, akustične gitare, trans sintisajzere i atmosferske elektronske teksture. Rezultat je bio album koji je Madonu ponovo predstavio kao avangardnu pop zvijezdu. "Ray of Light" donio je Madoni tri od pet "Gremi" nagrada za koje je bila nominovana 1999. godine, a Orbitu otvorio vrata najvišeg nivoa muzičke produkcije.

Madona je kasnije njegov rad opisivala riječima da je "Vilijam potpuni ludi genije", ističući da bi mu donosila ideje, melodije ili tekstove, nakon čega bi on u studiju gradio potpuno nove zvučne svjetove.

"Blur" i album "13"

Poslije Madone, Orbit je radio sa još jednim velikim imenom britanske muzike – grupom "Blur". Bend je želio da se reinventira nakon pet albuma sa producentom Stivenom Stritom, a Orbitovi raniji remiksi njihove muzike ostavili su snažan utisak. Rezultat je bio album "13" iz 1999. godine, jedno od najeksperimentalnijih i najbolje ocijenjenih izdanja u katalogu grupe. Snimanje nije bilo jednostavno. Dok se bend suočavao sa unutrašnjim problemima i raspadom veze Dejmona Albarna i muzičarke Džastin Frišman, Orbitova uloga u studiju bila je toliko značajna da je frontmen njegov posao uporedio sa ulogom "psihijatra".

Pjesma "Tender" postala je jedan od simbola tog perioda – neobična mješavina psihološke napetosti, gospela, elektronike i rok zvuka.

Od "All Saints" do "U2"

Orbitov prepoznatljiv zvuk nastavio je da se širi pop scenom. Radio je sa grupom "All Saints", za koju je oblikovao dvije velike pjesme – "Black Coffee" i "Pure Shores". Obje su stigle do vrha britanskih lista. Sarađivao je i sa Pink, Britni Spirs, Melani Si, Robijem Vilijamsom, Krisom Braunom i grupom "No Doubt".

Za Pink je radio na pjesmi "Feel Good Time", koja je korišćena u filmu "Charlie's Angels: Full Throttle". Posebno zanimljivo poglavlje predstavlja saradnja sa grupom "U2". Orbit je producirao dvije nove pjesme za kompilaciju "The Best of 1990-2000" – "Electrical Storm" i "The Hands That Built America". Prva je stigla do petog mjesta britanske liste, dok je druga korišćena kao tema filma Martina Skorsezea "Bande Njujorka".

Klasika u novom ruhu

Iako će zauvijek biti povezan sa velikim pop hitovima, Orbit je cijelu karijeru gradio i kao samostalni umjetnik. Posebno mjesto u njegovoj diskografiji ima album "Pieces in a Modern Style" iz 1999. godine, na kojem je obrađivao djela klasičnih kompozitora. Njegova verzija Barberovog "Adagio for Strings", uz kasniji trans remiks Ferija Korstena, stigla je među pet najuspješnijih pjesama u Velikoj Britaniji.

Objavio je još šest solo albuma, a posljednji, "The Painter", izašao je 2022. godine. Orbit je 2014. godine bio i producent davno izgubljenog dueta Fredija Merkjurija i Majkla Džeksona "There Must Be More to Life Than This", snimljenog još početkom osamdesetih. 

Borba sa ličnim demonima

Posljednje godine Orbitovog života bile su obilježene i ličnim borbama. U intervjuu za "Gardijan" 2021. godine govorio je o periodu zloupotrebe psihoaktivnih supstanci, koji je doveo do psihotične epizode i hospitalizacije. Govorio je o teškoj upotrebi marihuane, LSD-a, pečuraka, MDMA, kokaina i drugih supstanci, ističući da u jednom trenutku više nije bio svjestan šta radi. Nakon što su supstance izašle iz njegovog organizma, kako je govorio, uspio je da se vrati normalnom životu i muzici.

Čovjek koji je mijenjao zvuk popa

Orbit nije bio samo producent koji je pomagao velikim zvijezdama da naprave hitove. Bio je autor koji je u pop muziku unosio ideje sa same ivice elektronske scene i pretvarao ih u zvuk koji je mogao doprijeti do milionske publike.

Od ranih eksperimenata do velikih pop saradnji, njegova karijera predstavlja neobičnu priču o čovjeku koji nikada nije prestao da traži novi zvuk. Tokom karijere koja je trajala četiri decenije, njegovi radovi, produkcije i autorstvo prodati su u više od 200 miliona primjeraka širom svijeta, a osvojio je i više nagrada, uključujući "Gremi" i priznanja "Ivor Novello". Muzički magnat Merk Merkurijadis nazvao ga je "genijem" i vjerovatno najvažnijim producentom devedesetih i dvijehiljaditih, uz ocjenu da će se njegov uticaj osjećati zauvijek.

I upravo je to možda najbolji način da se opiše značaj Vilijama Orbita. Nije samo proizvodio muziku. Mijenjao je način na koji je pop muzika zvučala, uvodeći je u svom studiju direktno u budućnost.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.