"Dani Miroslava Čangalovića" - Glamoč kao prestonica vrhunske umjetnosti

GLAMOČ - Šesta po redu manifestacija "Dani Miroslava Čangalovića" uspješno je održana u rodnom mjestu ovog slavnog operskog umjetnika, kojem je u čast okupila brojne poslenike kulture.

U tri dana manifestacije održano je više operskih koncerata i dramskih predstava u Domu kulture u centru Glamoča,  uz izuzetan  nastup tenora Željka Andrića, prvaka opere novosadskog Srpskog narodnog pozorišta, i ruske operske dive Lidije Svetozarove, kao i basa Strahinje Đokića. 

Manifestaciju "Dani Miroslava Čangalovića" organizuje udruženje "Glamočko kolo" iz Novog Sada,  a Perica Milutin, predsjednik Udruženja, kaže da je kompletno udruženje ponosno na događaj koji se tokom prethodnih šest godina pretvorio u krajnje značajnu i važnu  kulturnu manifestaciju u dvije države.

- Sama  manifestacija je osnovana 2019. godine, kada je bilo  20 godina od upokojenja Miroslava Čagalovića. Naše udruženje, koje se zove "Glamočko kolo", pokrenulo je inicijativu da obeležimo godišnjicu smrti slavnog glamočkog umetnika  u Srpskom narodnom pozorištu u Novom Sadu, ali bivši upravnik, pokojni Zoran Đerić, dao nam je dodatni predlog da svake godine radimo manifestaciju "Dani Miroslava Čagalovića" u Novom Sadu i Glamoču. Sačinili smo jedan osnivački akt, jedan protokol, dobili podršku pokrajinske Vlade Vojvodine i lokalne zajednice u Glamoču i, evo, uspešno stigli do šestih "Dana" - rekao je Milutin.

Kako on ističe, nije bilo lako raditi proteklih godina, Glamoč je daleko od većih centara, posljedice rata se osjećaju na svakom koraku, ali su umjetnost i dobra volja svih ljudi uključenih u ovaj događaj bile jače od eventualnih teškoća.

- Bili smo svesni svih problema, Glamoč je daleko od regionalnih cenatra, opština je raseljena, osiromašena i devastirana, ali je svim srcem stala iza nas, obezbedila logistiku i svaku drugu pomoć. Kada vam kažem, gledano iz ove šestogodišnje retrospektive, da je program manifestacije najbolju posetu imao upravo u Glamoču, to jasno govori koliko su manje sredine željne kulture i umetnosti. Kada dođete u manju sredinu sa nekim programom, koji se zove opersko solo pevanje i dođete kao operski pevač, vi možete očekivati da će doći nula posetilaca. Operska diva Lidija Svetozarova iz Moskve čak nam je otvoreno rekla da je očekivala samo da vidi mačke u sali, ali je videla punu dvoranu, koja je kao u hipnozi gledala nastup, uz reakcije koje bi postidele i velike operske centre poput Barselone ili Moskve - rekao je Milutin. 

Tokom manifestacije Čangaloviću u čast publika je mogla čuti djelo V. A. Mocarta, arije iz opere "Don Đovani" upravo u interpretaciji Lidije Svetozarove i Željka Andrića, a kako Milutin ističe, opera je ove godine dobila podršku u vidu pozorišta, kao najbliže i najsrodnije grane umjetnosti.

- Pored muzičkog dela, publika je zahvaljući ideji profesora Luke Kecmana mogla da uživa u raznovrsnom dramskom programu. U tri uzastopne večeri bile se izvedene tri monodrame studenata Akademije umjetnosti u Banjaluci, monodrama "Marso", monodrama Ljiljane Čekić "K’o kamen" i monodrama "Čarli Čaplin", i to je bilo propraćeno sjajnim reakcijama, rekao je Milutin.

Organizatori ističu da neće stati na ovom, već da se polako kristališe plan da manifestacija dobije i međunarodni karakter uz dodatno proširenje programa.

- Pričali smo i sa načelnikom opštine Glamoč, izneli neke naše ideje i predstavili ono što smo mi već uradili. Planirali smo već ove godine da festival dobije međunarodni i takmičarski karakter  i već smo formirali stručni žiri od predstavnika opere i teatra, ali zbog tehničkih problema na lokaciji smo to ostavili za sledeću godinu. Snimili smo dokumentarno-igrani film o Čangaloviću u trajanju od 75 minuta i objavili smo jednu reprezentativnu monografiju, a to je samo deo naših planova za budućnost kako bi ovaj bard srpske kulture dobio adekvatnu posvetu - jasan je Milutin.

BARD
Slavni operski pjevač bas Miroslav Čangalović (Glamoč, 1921 - Beograd, 1999) rođen je u planinskom podneblju daleko od muzičkih centara. 
Ovog umjetnika osobenog glasa od ranog djetinjstva vodio je urođeni muzički dar. Za života je ostvario 90 uloga u 68 opera. Nastupio je u 754 predstave na beogradskoj sceni i u 290 predstava na 70 svjetskih operskih scena. Ukupno je održao više od 3.160 koncerata u zemlji i inostranstvu te ostvario  izuzetnu galeriju likova od seljana i popova, preko sluga, provodadžija, trgovaca, boema, do kneževa i careva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.