Mladen Matović: Kvalitet stvara tradiciju i trajanje

Kao i svake godine kvalitet i reprezentativnost su osnovni kriterijumi pri izboru učesnika i programa festivala. Iz godine u godinu nastojimo da napravimo aktuelan kvalitativni presjek internacionalne i domaće savremene muzičke scene te banjalučkoj publici predstavimo zaista najbolje među najboljima. Festival je od samog početka zamišljen kao elitni, višednevni muzički događaj, susret vrhunskih muzičkih umjetnika iz zemlje i inostranstva te svojevrsni nacionalni i internacionalni forum najviših umjetničkih standarda.

Rekao je ovo za "Glas srpske" Mladen Matović, direktor Banskog dvora Kulturnog centra, objašnjavajući šta donosi deveto izdanje festivala "Jesenja sonata" i čime se kao selektor vodio formirajući program. Prvi čovjek Banskog dvora kaže da je ovaj festival postepeno privukao publiku vodeći se kvalitetom i dobrom organizacijom, da bi ostvario zavrtani cilj.

- Veoma smo ponosni na činjenicu da je "Jesenja sonata" u prethodnom periodu snažno odjeknula u čitavom regionu i na internacionalnom nivou, dobivši izuzetno pozitivne recenzije od strane muzičke kritike te veliku podršku publike koja nam je kroz maksimalnu posjećenost svih prethodnih festivalskih programa pokazala da se nalazimo na pravom putu i da umjetnička muzika i te kako ima svoje posjetioce, ukoliko im se ponudi kvalitet i adekvatna promocija pripremljenog programa.

- Kroz svoje deveto festivalsko izdanje "Jesenja sonata" je već postala prepoznatljiva kulturna manifestacija, sa značajnim ugledom u svijetu umjetničke muzike, a koja će, uvjereni smo iz godine u godinu sve snažnije stimulisati muzički i kulturni razvoj grada i Republike Srpske te na radost publike svake godine tokom oktobra u Banskom dvoru okupljati najznačajnija imena umjetničke muzike današnjice - rekao je Matović.

GLAS: Koliko ovakvi susreti doprinose pozicioniranju Banskog dvora i Banjaluke na kulturnoj mapi regiona i Evrope?

MATOVIĆ: Danas je to puno lakše nego kad smo tek počinjali sa organizacijom festivala jer smo tokom prethodnih festivalskih izdanja ugostili zaista velika svjetska imena umjetničke muzike današnjice kao što su pijanisti Ljudmil Angelov, Lorenco di Bela, Eliza Tomelini, violinistkinja Jukiko Uno, violončelista Luka Franceti, vrhunski kamerni sastavi ACIES, Trio Berlinski, kvartet Henšel i mnogi drugi koji su kasnije postali najbolji ambasadori našeg festivala, te pronijeli dobar glas o "Jesenjoj sonati", Banjaluci i jedinstvenoj akustici koncertne dvorane Banskog dvora, kojom su zaista svi dosadašnji festivalski učesnici bili zadivljeni. Danas već možemo reći da je "Jesenja sonata" postala prepoznatljiva kulturni brend sa značajnim ugledom u svijetu umjetničke muzike, a koji će uvjeren sam, iz godine u godinu sve snažnije stimulisati muzički i kulturni razvoj grada i Republike Srpske u cjelini.

GLAS: Festival ove godine okuplja umjetnike iz različitih dijelova svijeta - od Holandije, Rusije i Japana do Irana, Njemačke, Srbije i Južne Koreje. Šta ovakav međunarodni program znači za Banjaluku i njenu publiku?

MATOVIĆ: Možda zvuči malo neskromno ali iskreno sam ponosan na činjenicu da smo ove godine uspjeli da dovedemo tako značajna imena umjetničke muzike današnjice. Kad bi me pitali koga bih na koji način i zbog nečega mogao posebno da izdvojim to bi zaista bilo teško i gotovo nemoguće. Svjetski priznat gudački oktet "Roktet" iz Holandije je jedan od trenutno najaktivnijih i najautentičnijih savremenih gudački kamernih sastava, ruska pijanistkinja Elena Tarasova veliko ime u svijetu pijanizma, dok je japanska violinistkinja Fumika Mohri laureat najznačajnijih svjetskih takmičenja i jedna od najznačajnijih violinistkinja mlađe generacija. Renomirani klavirski kvartet Konfringo je ove godine zadužen za dostojanstvenu festivalsku završnicu i raduje me da ćemo nakon duže vremena na sceni Banskog Dvora vidjeti i čuti neka od najljepših djela iz literature za klavirski kvartet.

GLAS: Cijene festivalskih ulaznica su i ove godine pristupačne, a publika ima priliku da čuje umjetnike svjetskog renomea. Da li je to način da vrhunska umjetnost bude dostupna što većem broju ljudi?

MATOVIĆ: Banski dvor je javna ustanova kulture i kao takva ima misiju da radi u opštem društvenom interesu. S tim u vezi, poštujući načelo dostupnosti kulture aktivno i u kontinuitetu već godinama se trudimo da kroz menadžerske aktivnosti i podršku pokrovitelja i sponzora obezbijedimo pristupačne cijene ulaznica za naše posjetioce jer je suština načela dostupnosti kulture upravo u tome da svi građani trebaju da imaju podjednako pravo na pristup kulturnom životu i kulturnim sadržajima. Javne ustanove kulture nisu estradne i privatne agencija koje kao svoj primarni cilj postavljaju profit - naša misija je mnogo šira i kompleksnija a kulturni centri su odvajkada bili mjesta koja vaspitavaju, obrazuju i stvaraju bolje članove svakog društva. Zahvaljujući podršci naših pokrovitelja grada Banjaluka i Ministarstva prosvjete i kulture, te posebno podršci Predsjednika Republike Srpske koji je generalni pokrovitelj festivala, cijena festivalske ulaznice za svako veče iznosi 10 KM i radujemo se što već sad znamo da ćemo i ove godine imati prepunu koncertnu dvoranu tokom svake festivalske večeri.

GLAS: Kažu da budućnost svakog festivala zavisi od sposobnosti da privuče i mlađu publiku. Na koji način pokušavate približiti umjetničku muziku novim generacijama?

MATOVIĆ: Banski dvor već godinama aktivno radi na njegovanju i razvoju kulturnih navika djece i omladine. Kroz organizaciju posebno osmišljenih didaktičkih koncerata umjetničke i džez muzike, te aktivno organizovanje majstorski radionica i seminara maksimalno nastojimo da približimo kulturu i umjetnost najmlađoj populaciji jer kako ja često u šali volim reći - od malih nogu treba salijevati stravu od kulture. U našoj produkciji će se uskoro realizovati i premijerno izvođenje čuvene simfonijske bajke za djecu "Peća i vuk" velikog Sergeja Prokofjeva, tako da i u ovoj godini nastavljamo da razvijamo i nadograđujemo programske sadržaje za djecu i mlade. 

 

JUBILEJ

GLAS: "Jesenja sonata" uskoro ulazi u svoje jubilarno, deseto izdanje. Razmišljate li već o tome kako bi taj jubilej mogao izgledati i u kom pravcu želite da se festival dalje razvija?

MATOVIĆ: Pričekajmo najprije da uspješno privedemo kraju ovogodišnje festivalsko izdanje, a jubilarna, deseta "Jesenja sonata" svakako mora biti posebna, drugačija i najbolja. O tome ćemo razmišljati već od petka, 16. oktobra.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.