Digitalizacija knjiga u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci RS: Trajna zaštita od daha vremena
BANjALUKA - Ništa ne može da zamijeni pravu knjigu, miris njenih novih i starih stranica, marljivo i pažljivo sačinjene korice i sam čin čitanja. Zbog mogućnosti da budu oštećene dahom vremena, knjige valja sačuvati i u nekom drugačijem obliku, a samim tim i čin njihovog čitanja i posjedovanja.
Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske, u namjeri da sačuva i učini dostupnim stare knjige koje je već zahvatio zub vremena, a koje ne bi mogle da pretrpe previše dodira i prelistavanja stranica, čuva njihove stranice u digitalnom obliku.
Prema riječima direktorice ove ustanove Ljilje Petrović Zečić, sama digitalizacija, kojom je to moguće ostvariti, proces je koji podrazumijeva niz radnji.
- To je i bibliotečko-informacioni sistem u kojem je svaka knjiga sa svojim bibliografskim opisom u sistemu. Bibliografski opisi daju niz podataka, odnosno metapodataka, od samog autorstva, izdavača, broja stranica, ilustracija, pogovora i predgovora. Još je bolje ako se ta knjiga poveže sa određenim linkom, a ukoliko je ta knjiga štampana u elektronskom sadržaju, dobijamo i jedan dubinski katalog - navela je Petrović Zečić za “Glas Srpske” i dodala da to što je biblioteka potpuno automatizovana stvara preduslov za digitalizaciju građe.
Jedna od knjiga koje će proći proces digitalizacije i ostati sačuvane u drugačijem obliku je knjiga koju je NUBRS nedavno dobila na poklon od episkopa pakračko-slavonskog Jovana, a u pitanju je izdanje djela Jovana Damaskina iz 1827. godine.
- Knjiga predstavlja teološke i filozofske spise. Knjiga će vjerovatno, po broju do sada poznatih primjeraka, kojih ima 16, biti svrstana i u fond rijetkih knjiga - objašnjava ona.
Fondovi starih i rijetkih knjiga obično se formiraju pri nacionalnim bibliotekama, a služe za prikupljanje knjiga različitih kulturnih baština i čuvanje mjerama zaštite za stare i rijetke knjige.
- Izvrši se njihova rekonstrukcija, što podrazumijeva da stručnjaci, bibliografi i arheografi prave bibliografske zapise i daju određene podatke naučniku i istraživaču da bi mogao da dođe do određenih informacija u svom istraživačkom radu - objasnila je ona naglasivši da je digitalizacija jedan od načina zaštite knjige kojim je moguće spriječiti fizički pristup knjizi, dodir rukama, premještanje u različite prostorije s različitom vlažnošću, jačinom svjetlosti i bilo čime što može trajno da ošteti knjigu.
Trenutno, kako je rekla Petrović Zečić, najpopularniji način pretraživanja digitalnih knjiga je pretraga po ključnoj riječi, a za digitalizovanje jedne knjige od, recimo, 200 - 300 stranica potrebno je nekih deset časova.
- Ova knjiga, koju smo mi dobili susretljivošću episkopa Jovana, biće digitalizovana na spomenuti način. Jedan vid popularizacije digitalizacije ćemo sprovesti preko softvera, uređaja “Medžik boks”. To je konzola u kojoj je knjiga, naizgled, u fizičkom smislu, ali ju je nemoguće listati i dodirnuti, a uz računar u toj konzoli putem kojeg je instaliran softver knjigu je moguće pregledati na transparentnom ekranu. Na ekranu je vidljiv sadržaj, tako da korisnici imaju prividni osjećaj listanja knjige, digitalnog listanja knjige. Ovakvi uređaji se koriste zato što su atraktivni, skreću pažnju na digitalizaciju i dostupni su svima - kazala je Petrović Zečić i dodala da svaka knjiga koja bude digitalizovana postaje dio “Medžik boksa”, te na taj način svako ko je zainteresovan za knjigu može na jedan način da je dodirne, ali u digitalnom obliku. Na ovaj način mnoge knjige biće sačuvane, što kroz istoriju često nije bio slučaj, jer su uništavane i mali broj njih je sačuvan.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
