U Beogradu predstavljena knjiga "Nevesinjska puška - Pucanj koji odjekuje vijekovima"

BEOGRAD - Pucanj koji odjekuje vijekovima" pomoći će boljem sagledavanju značaja Hercegovačkog ustanka 1875-78. godine u novijoj istoriji srpskog naroda.

Govoreći na predstavljanju knjige u Domu vojske, pred brojnim zvanicama, Selaković je istakao da je važno što imamo u jednim koricama tri knjige koje su osvjetlile Nevesinjsku pušku iz nekoliko različtih uglova.

Knjiga u izdanju Udruženja Nevesinjaca u Beogradu donosi fototipsko izdanje djela Riste T. Prorokovića "Nevesinjska buna 1874. i početak ustanka u Hercegovini 1875." (1905).

Tu su i "Spomenici o Hercegovačkom ustanku 1875. godine" (1928) Odbora za podizanje nevesinjskog spomenika i "Hercegovina 1875-1878" (1961) Mirka S. Radoičića.

Selaković je podsjetio da je srpski narod tokom 19. vijeka u kratkom vremenskom periodu prošao put od obespravljene raje pod turskom vlašću do samostalnih nacionalnih država 1878. godine.

Prema njegovim riječima, neki događaju nisu bili dovoljno u središtu našeg kolektivnog pamćenja, a jedan od njih je Nevesinjska puška iz 1875. godine, koja je često izmicala našoj punoj pažnji, iako je time bilo otvoreno "Istočno pitanje".

Iako je ustanak Srba naposljetku doživio poraz i nije od agrarno-socijalne pobune postao srpska nacionalna revolucija, Selaković je istakao da je "bio je važan podstrek emancipacije srpskog naroda u Bosni i Hercegovini.

Selaković je podsjetio da je prošlog novembra u Nevesinju bio sastanak najviših predstavnika vlasti Srbije i Republike Srpske, kada je dogovoreno formiranje zajedničkog Odbora za obilježavanje Nevesinjske puške.

Prema njegovim riječima, knjiga je prva u nizu konkretnih aktivnosti iz rada organizacionog odbora, a u narednim nedjeljama uslijediće i ostale u Srbiji i Republici Srpskoj.

"Ovo je treći vek u kojem odjekuju pucnji nevesinjskih ustanika, pokretača, kako se govorilo, Trećeg srpskog ustanka. Odjekuju i obavezuju nas i danas slike pobeda i stradanja iz tog herojskog vremena", istakao je ministar.

Načelnik opštine Nevesinje Milenko Avdalović je podsjetio da je obilježavanje Nevesinjske puške potpuno zaboravljeno nakon Drugog svjetskog rata.

"Danas zahvaljujući vladama Srbije i Srpske planiramo nekoliko događaja koji će okupiti najbolje što srpski narod ima", istakao je Avdalović.

Prema njegovim riječima, centralna manifestacija će biti 6. jula na Trgu slobode u Nevesinju, koja će početi svetom arhijerejskom liturgijom sa patrijarhom Porifirijem.

Avdalović je naveo da će "prisustvovati predsjednici Srbije i Srpske, premijeri, ministri, vladike i mitropoliti, direktori javnih preduzeća,predstavnici Srpske akademije nauke i umjetnosti, Matice srpske" i drugi.

Kako je najavljeno, dokumentarno-igrani film o Nevesinjskoj pušci će imati premijeru 5. jula u Nevesinju, dok će 15. septembra u beogradskoj MTS dvorani biti održana velika svečana akademija.

Direktor Istorijskog instituta i pisac stručnog predgovora u knjizi Aleksandar Rastović je istakao da je veliki jubilej prilika za podsjećanja na burne događaje koji su odredili sudbinu srpskog naroda i država do 1914. godine.

Prema njegovim riječima, Nevesinjska buna je isprva predstavljena kao događaj lokalnog značenja, ali je vrlo brzo je prevazišla granice i na kraju je došlo do Berlinskog kongresa.

Rastović je ocijenio da je buna imala važan efekat na Srbiju, cijeli prostor Balkana je zahvatila ustanička atmosfera, a velike sile su shvatile da pobuna može imati negativne uticaje po njihove interese.

Početni zahtjevi socijalnog karaktera vrlo brzo su dobili širi politički kontekst, i tražila se sloboda vjeroispovjednja i jednakost, dok je u Srbiji javnost vršila pritisak da se sa Crnom Gorom direktno uključi, naveo je Rastović.

Srbija i Crna gora su 1976. godine objavile rat Turskoj, koji se nije dobro završio, ali je u aprilu 1977. izbio Rusko-turski rat, kada se Srbija ponovo uključila, koji je završen ruskim trijumfom i Sanstefanovskim mirom.

"Berlinski kongres je revizija Sanstefanovskog ugovora. Rusija se odrekla pobjeda na Balkanu i izvršena je prekompozicija pozicija i karte Balkana. Srbija je stekla nezavisnost i određena proširenja", naveo je Rastović.

Ustanak nije uspio da oslobodi srpski narod u BiH i ujedini ga sa maticom, pošto je Austro-ugarska dobila pravo da okupira BiH, a potom i da je 1908. godine anektira, ali je Rastović ocijenio da će "Hercegovački ustanak ostati upamćen velikim slovima u istoriji srpskog naroda".

Urednik knjige "Nevesinjska puška - Pucanj koji odjekuje vijekovima" general major Svetko Kovač je istakao da je Nevesinjska puška "kamen temeljac velike istočne krize".

Govoreći o fotoipskim izdanjima, Kovač je ocijenio, između ostalog, da je Prorokovića "najstarija i možda jedna od najboljih knjiga o Nevesinjskom ustanku", koja je zasnovana na podacima učesnka događaja, "slikovito opisuje događaje i dobro razumije odnose na Balkanu i Evropi".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.