Svijet književnosti se oprašta od Bore Kapetanovića: Anđeo sa prve poetske linije

BANjALUKA - Čovjek je živeo poeziju i više od toga. Sve je tome podredio, čak i sopstveni život.

Ovim riječima se pisac Ranko Preradović oprostio od  preminulog kolege i prijatlja, pjesnika  Bore Kapetanovića, koji je iznenada preminuo u 73. godini života, ostavljajući u tuzi brojne prijatelje i poštovaoce njegovog rada.

Preradović, koji je sa preminulim poetom bio dugogodišnji prijatelj i saradnik kaže da oko Borinog životnog izbora nije bilo dileme.

- Svojevremeno sam pisao tekst o njegovoj knjizi, zvala se "Uvreda", to je njegova prva ili druga zbirka pesama, objavljena '73. ili '74. godine. I tu sam našao stih gde on kaže da će da se opredeli za poeziju koja će mu biti sve u životu. Tako je i bilo. Šteta je, ali on sam je nedavno zaključio da više neće stvarati i otišao je tiho, baš tako kako je i živeo. Mada je poezijom živeo vrlo burno. Neka mu je večna slava i hvala, dodao je Preradović.

Pisac i novinar Goran Dakić, koji se često družio sa Kapetanovićem na književnim događajima, kaže da je Boro bio "Anđeo s prve linije" poezije, koji je sagorio u vatri vlastitog dara i života.

- Mjera njegovog dara mogla se mjeriti jedino s njegovim prkosnim odnosom prema životu. Boro Kapetanović bio je istinski pjesnik, "anđeo s prve linije", kome nije smetala lomača na kojoj je gorio. I ne samo da mu nije smetala, nego je davao sve od sebe da na tu vatru doda što više suvih drva. Da bi mogao da gori kako niko nikada ovdje gorio nije, rekao je Dakić.

Minić: Književno d‌jelo Bore Kapetanovića trajna zaostavština srpskoj kulturi

Boro Kapetanović rođen je 1953. godine u selu Gornje Sokolovo, na području današnje opštine Ribnik. Osnovnu školu završio je u Sanskom Mostu, a srednju trgovačku školu u Prijedoru.

Od 1972. godine djelovao je kao slobodni umjetnik i objavljivao u dnevnoj, omladinskoj, studentskoj, revijalnoj i književnoj štampi. Poseban pečat njegovom stvaralaštvu ostavili su zavičaj, Sana, ljudi i životni prostori Krajine. U tom kontekstu nastala je i njegova kultna pjesma "Daleko je Sana river", koja je ostala jedan od prepoznatljivih simbola njegovog pjesničkog opusa. Tokom rata u BiH bio je pripadnik Vojske Republike Srpske. U Sanskom Mostu živio je do 10. oktobra 1995. godine, kada je izbjegao u Banjaluku.

Kapetanović je iza sebe ostavio više od 40 knjiga, koje su doživjele više izdanja, a njegova djela uvrštana su u čitanke, školsku lektiru i antologijske izbore poezije te prevođena na strane jezike.

U septembru 2025. godine na "Književnim susretima na Kozari" uručena mu je nagrada za životno djelo "Skender Kulenović - Književni vijenac Kozare". Njegov književni rad stao je u više od četiri decenije stvaranja, a među novijim naslovima su knjige "Zrno na grozdu" iz 2024. godine, te "Kidajmo odavde, amigo" i "Omorina nad kaldrmama" iz 2025. godine.

Odlaskom Kapetanovića književnost je ostala bez autora prepoznatljivog pjesničkog glasa, čiji su stihovi decenijama bilježili ljude, vrijeme i prostore Krajine, kako je on sam tvrdio, u svakodnevnici življenja.

- Ja uglavnom besjedim poeziju, obraćam se pjesmama, tako idem kroz svoju poeziju, a ima tu i proze i humora i uglavnom je to nešto što je stvarnosno. Znači, prestihavao sam život, samo ga malo dotjerivao na književni neki jezik, prevodio ove naše svakodnevnice, rekao je Kapetanović. Za svoj književni rad dobio je brojne nagrade i priznanja.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.