Šta čitaju srpski pisci - Dostojevski i Andrić u žiži interesovanja

Beograd, Banjaluka - Verujem da će književnost i njena materijalna osnova - knjiga, naći način da preživi i ovaj period, rekao je za "Glas Srpske" akademik, književnik Mileta Prodanović, podsjećajući na činjenicu da se mnoge knjižare gase, a veliki lanci gutaju male intimne knjižare.

Povodom Svjetskog dana knjige, 23. aprila, srpski pisci različitih generacija i poetika otkrili su Tanjugu da ponovo  čitaju antologijska djela. Među anketiranim neki su priznali da su "pali" na jeftine krimiće i da gledaju popularnu tursku seriju "Sulejman Veličanstveni".

Akademik Dragoslav Mihailović upravo čita "Zapise iz mrtvog doma" Fjodora Dostojevskog, eseje Leona Koena "Ogledi o poeziji" i sjećanja svog sapatnika sa Golog otoka Miroslava Kovačevića "Gde nestade car Nemanje blago".

- Sve što se odnosi na Goli otok zanima me, a sada je sve manje svedoka, nekoliko desetina, i to je razlog što čitam Kovačevićeva sećanja - objasnio je pisac romana "Kad su cvetale tikve" i "Petrijin venac".

Zapitan šta ga je podstaklo da se vrati Dostojevskom, Mihailović je rekao da je djela ruskog klasika čitao, i to više puta, u originalu.

- Šetajući, u izlogu jedne antikvarne knjižare video sam da imaju prevedenog Dostojevskog pa sam odlučio da kćerki, koja nije čitala "Zapise", kupim prevod. Sada iznova, sa velikim zadovoljstvom čitam, uživam u tom teškom, mučnom štivu - dodao je.

Urednik, književni kritičar, osnivač izdavačke kuće "Arhipelag" i prije svega pjesnik, Gojko Božović u svom odgovoru otkriva da mu poezija pruža najveće zadovoljstvo i kao čitaocu.
- Trenutno čitam poslednju knjigu pesama Zbignjeva Herberta "Epilog oluje". Čitam je iznova, ne znam koji već put, ali se ova Herbertova knjiga, kao i svaka velika poezija, samo tako i može čitati: sa strašću i uzbuđenjem i sa stalnim otkrićima u novim čitanjima. Herbert je mera pesništva, a ova knjiga je njegov veliki epilog - rekao je Božović.

Još jedan akademik, kojeg je pjesničko stvaralaštvo uvelo među besmrtnike, Matija Bećković dao je neočekivan odgovor: on upravo čita rukopis koji još nema ni naslov, a dobio ga je od reditelja Baneta Sekulića.

- Sekulić, kao verni i stalni pratilac akademika Milorada Bate Mihajlovića, godinama je zapisivao sve što je ovaj slikar govorio, pa je to neka vrsta Batinih memoara - kazao je Bećković.
On je priznao da su zapisi bili za njega veliko iznenađenje, jer je vjerovao da je sve što je Bata pričao zauvijek otišlo sa njim u grob.

- Ispostavilo se da ništa nije izgubljeno, jer se našao Sekulić koji ga je pratio i beležio sve one njegove nezaboravne usmene eseje - ispričao je pjesnik čiju poemu "Vera Pavladoljska" gimnazijalci sada uče za lektiru.

Pjesnik Rajko Petrov Nogo bez razmišljanja je odgovorio da je "dobrotom izdavača došao u posjed 'Sabranih dela' Ive Andrića u 20 tomova i da sada iznova čita i prelistava ono što je čitao čitavog svog veka".

Za Noga je uzbudljivo otkriće da je cjelokupan Andrićev opus priređen hronološkim redom, pa ima priliku da bude "iznenađen nečim poznatim", jer su sva djela smještena u kontekst svog nastanka.

Spisateljica prof. dr Mirjana Đurđević, dobitnica nagrade "Meša Selimović", ali one regionalne koja se dodjeljuje u Tuzli, odgovorila je da "guta stare krimiće iz biblioteke 'Crna ptica' u izdanju nekadašnje beogradske "Jugoslavije".
- Motiv je trivijalan, dobila sam ih na poklon i nisam mogla da odolim nostalgičnom putovanju u vreme kada je i 'običan krimić' bio tretiran kao Knjiga - objasnila je razlog
izbora ove lektire i zapitala: "Da li je dovoljno retro da bi bilo in?"

Za Đurđevićevu je važno što te knjige imaju "savršeni prevod, pristojnu lekturu i korekturu, prelom i nijedna od tih skromnih yepnih knjižica, koje su prošle kroz mnogo ruku, nije se raspala za 45 godina".

Poezija

Vladimir Kecmanović, autor romana "Top je bio vreo", koji  je ušao u najuži izbor za NIN-ovu nagradu, a zatim bio ovjenčan nagradom "Meša Selimović", da bi na kraju bio ekranizovan, odgovorio je da "trenutno ponovo čita zbirku pesama 'Pre nego što sve počne da se vrti' Milene Marković". Pisac koji je stekao široku popularnost pišući "žestoke" kolumne u medijima, objasnio je da čita baš tu knjigu "zbog svega što unutra piše".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.