Promovisan roman “Grumen podno Prokletija”, autora Borislava Kosanovića

Kosanović je uoči promocije rekao novinarima da se ovaj, široj javnosti nepoznat i zataškavan stravičan zločin, dogodio 1. maja 1985. godine u okolini Gnjilana, kada su trojica albanskih mladića s leđa mučki napala Đorđa Martinovića dok je obrađivao svoju njivu.

“To se dešavalo dok je trajao prvomajski sabor, kada nikoga u okolini nije bilo jer su mještani otišli na Novo Brdo. Na jedan stari, surov način iz otomanskih vremena su ga nabili na kolac utjerujući mu staklenu polulitarsku flašu u podrebarni desni luk. On je to nekako preživio i kasnije je ta priča uspjela da se izdigne”, ispričao je Kosanović.

Prema njegovim riječima, tadašnje komunističke vlasti su, kako ne bi kvarili sliku o bratstvu i jedinstvu, učinile sve da taj zločin zataškaju.

“Išli su toliko daleko da su nesrećnom Đorđu, dok je još bio u bolnici, imputirali navodno priznanje u kojem je naveo da je to sve uradio sam tokom nekakvog autoseksualnog odnosa, pa da je zbog sramote optužio nedužne Albance”, istakao je Kosanović.

On je pojasnio da je pritisak na Martinovića da proda zemlju trajao mjesecima, a da su ovakvim monstruoznim zločinom Albanci željeli da pošalju poruku, ne samo Đorđu, već svim Srbima koji su odbijali da prodaju i napuste svoja vjekovna ognjišta.

“Ova priča je vremenom zaboravljena i zataškavana. To mi je bio dovoljan motiv da probam da je sačuvam od zaborava i da kroz jedan romansiran način sa motivom tog zločina napravim jednu sagu o srpskoj porodicu koja će kroz nastavke romana obuhvatiti 19 godina od ovog zločina 1985. godine, pa sve do stravičnog pogroma Srba na Kosmetu 2004. godine”, rekao je Kosanović.

On je najavio da bi pripreme na nastavku ovog romana trebale uskoro da počnu, odlaskom na Kosmet gdje će istraživati događaje iz devedesetih godina prošlog vijeka.

“Određeni junaci iz prvog dijela dobiće značajnu ulogu u nastavku, gdje će jedan od glavnih događaja biti blokada i deblokada Orahovca i svi zločini koji su se dešavali na tom području 1997. i 1998. godine”, istakao je Kosanović.

On je naveo da mu je glavni motiv da piše o jednoj ovako teškoj temi bio zaborav, jer je to najveći problem srpskog naroda.

“Nije problem oprostiti, ali ne smijemo da zaboravljamo. Ono što je naš narod preživio kroz vijekove, mnogi bi odavno nestali. Mi uporno ostajemo i trajemo, ali toliko toga nam se ponavlja zbog zaborava i nemara, a da ne pominjem koliko smo satanizovani sa druge strane i etiketama koje pokušavaju da nam nakače”, rekao je Kosanović.

On smatra da je sasvim normalno da svako ko se bavi pisanjem i voli svoj narod, da se u nekom dijelu svog stvaralaštva posveti ovakvim temama i približi ih široj publici i na taj način utiče na buđenje nacionalne svijesti.

Književnik Goran Vračar rekao je da je “Grumen podno Prokletija” izuzetna knjiga koju je pročitao sa teškom mukom, jer je tema koju obrađuje jako teška i o njoj šira javnost veoma malo zna.

“Čitanje ove knjige u meni je izazvalo toliko bola, nelagode i revolta. Mislim da sam kroz ovu knjigu prvi put zaista shvatio šta se to na Kosmetu dešavalo i dešava srpskom narodu”, istakao je Vračar.

Za potrebe priče, Kosanović je neke stvari izmijenio. Promijenio je ime i glavnog junaka u Đorđe Ognjanović, a radnju je smjestio u fiktivno selo Ognjanovo pokraj Đakovice.

Nešto je izmaštao, poradio na dramatizaciji, ali kostur, odnosno najveći dio toga što je napisano apsolutno je zasnovano na stvarnim događajima.

Promociju romana “Grumen podno Prokletija”, koji je objavila izdavačka kuća “Slovensko slovo” iz Beograda, organizovala je Matična biblioteka Istočno Sarajevo.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.